Mariborska policija istražuje tko je od maloljetnika stavio spornu snimku seksa školskog ravnatelja i profesorice na društvene mreže. Nakon samoubojstva ravnatelja, inače oženjenog čovjeka s dvoje djece, u bolnici je završila i profesorica. Novinarsko društvo Slovenije sankcionirat će medije koji su tu snimku eksploatirali.
"Osudili smo ponašanje medija u toj aferi. Mi smatramo da je to bio jedan oblik medijskog ubojstva", kaže Ranka Ivelja, predsjednica Suda časti, novinarskog društva Slovenije i Sindikata novinara.
Bit će napravljena analiza koji su mediji prekršili Kodeks časti i u senzacionalističke svrhe grubo kršili privatnost ovih dviju osoba.
"Društvo novinara će napraviti prijave prema našem stavu i mi ćemo poslije toga napraviti prosudak i obavijestiti javnost ko je u tom slučaju prekršio Kodeks novinara Slovenije, a ko možda nije. Kao predsjednica smatram da su tu bili ozbiljni prekršaji Kodeksa", navodi Ivelja.
Ozbiljni tiskani mediji nisu o tome pisali, ali jesu tabloidi poput "Slovenskih novica".
"Slovenske novice imaju dnevni tiraž 68.000 primjeraka, a Delo, Dnevnik i Večer, koje su najveće i najozbiljnije novine, imaju prodaju u pola manju. Dok postoji taj komercijalni interes i dok se to tako fino prodaje, bojim se da neće promijeniti svoje prakse. To su uglavnom napravile komercijalne televizije. Jedna nova komercijalna televizija, Planet TV, u jednoj emisiji su, za par minuta, tri puta pustili taj snimak seksa", smatra ona.
Kolegica Ivelja priznaje da je pomalo rezignirana.
"U novinarskom časnom sudu mi napravimo više od pedeset rasudbi i strašno puno se time bavimo. Puno govorim u javnosti o tome, ali nakon ovog slučaja, više ne znam šta bi mogli napraviti jer naše sankcije su samo moralne. Mi možemo samo da promijenimo ili naučimo nekog mladog novinara, kojem je važno da je etičan u svom poslu", ocijenjuje predsjednica Suda časti.
Zagrebački dopisnik "Dela", Dejan Vodovnik, ističe kako je ova situacija otvorila jednu Pandorinu kutiju, ne samo oko stanja u novinarstvu, nego i oko stanja u društvu.
"S jedne strane došlo je do kršenja 17. članka Kodeksa novinara Slovenije, koji govori da novinar mora poštovati pravo pojedinca zbog privatnosti i ne pasti pod uticaj senzacionalizma kod razotkrivanja njegove privatnosti u javnosti. Tu je, bar ja mislim, žurnalizam pao na niske grane u ime tobožnje pravde, da to čitaoce zanima", kaže Vodovnik, te naglašava:
"S druge strane je, društvo kao takvo, apsolutno prešlo granicu dobrog ukusa i etičkih standarda - sa svim tim telefonima, objektivima na telefonima, pixelima. Tu se onda postavlja pitanje šta to ima u ljudima tužno da ulaze u tuđe živote? S druge strane, veliki tiraži tabloidnih novina rastu na svim prostorima. Tu treba da tražimo te odgovore iz Pandorine kutije."
RSE: Po vašemu sudu, ako Novinarsko društvo Slovenije sankcionira one koji su se posebno istaknuli u kampanji i koji su možda doveli do tragičnog rezultata, da li će to spriječiti te medije da za tri ili šest mjeseci naprave identično ili još gore?
Vodovnik: Ja sam skoro siguran da ih neće spriječiti, nego da će sutra ili prekostura uraditi skoro isto. Možda će sutra malo razmišljati, ali prekosutra će uraditi skoro isto.
Aktiv novinara "Dela" predložio je uvođenje ombudsmana za medije, oko čega je Vodovnik rezerviran.
"Meni osobno to ne ide u glavu, ako već imamo Kodeks, kojeg se treba držati i kojeg svaki novinar, koji sam za sebe kaže da je novinar, mora poštivati, onako kako država mora poštivati Ustav, zašto bi trebali nekog ombudsmana? Imamo urednike, imamo Kodeks, tako da ne vidim razlog zašto bi trebali imati ombudsmane. Ali, ako bi to pridonijelo kvalitetu medija, ja sam za", kaže Dejan Vodovnik.
On zaključuje kako bi ombudsman imao smisla, ako bi njegove odluke bile obvezujuće za sve, a ne samo za "ozbiljne" medije.
Slovenska Agencija za komunikacijske mreže i usluge najavila je inspekcijski nadzor TV postaja koje su objavile inkriminiranu snimku da se utvrdi je li poštivan Zakon o audiovizualnim medijskim uslugama, koji zbog zaštite djece i maloljetnika traži da se takvi sadržaji emitiraju u primjerenom terminu i da budu opremljeni zvučnim i vizualnim upozorenjem i simbolima.
Ako je Zakon prekršen, Agencija može izreći novčane kazne u rasponu od 500 do 60.000 eura za pravne osobe i 150 do 600 eura za odgovornu osobu.
Nova slovenska povjerenica za informacije (Information Commisioner) Mojca Prelesnik, za razliku od svoje prethodnice, svoj mandat shvaća nešto uže, pa nije izravno komentirala mariborski slučaj.
"To zapravo nije pod našom ingerencijom. To je stvar suda i policije. Nije u našoj nadležnosti, ali se nadam da smo kao Slovenci nešto naučili iz toga", navodi Prelesnik.
Do zaključenja ovog priloga nije nam se povratno javila slovenska pučka pravobraniteljica, Vlasta Nussdorfer, ali nam je gospođa Prelesnik prenijela jedan njezin komentar, nakon što je pravobraniteljica posjetila mariborsku školu i mjesto gdje učenici pale svijeće i ostavljaju cvijeće u spomen na ravnatelja.
"Naša ombudsmanka je već javno rekla da stoji natpis: Ostavite nas da tugujemo. To je jasna poruka medijima da ne može biti jasnija", konstatira Mojca Prelesnik.
Pučka pravobraniteljica već se založila za veću odgovornost urednika i novinara u ovakvim slučajevima, i za preventivni rad sa mladima koje treba upozoriti da nešto stavljeno na Internet ostaje tamo do daljnjega i da se ne može sakriti.
Kako je to u Hrvatskoj?
"Ovako ekstreman slučaj, poput ovoga o kojem je riječ u Sloveniji, u Hrvatskoj još nije zabilježen, samim tim ni u hrvatskim medijima. Na načelnoj razini Kodeks časti hrvatskih novinara vrlo strogo propisuje načine na koji se izvještava ili ne izvještava, i o zadiranju u privatnost, i o izvještavanju o djeci maloljetnicima, a posebice o izvještavanjima o samoubojstvima. To je naravno profesionalna etička norma", riječi su Trpimira Matasovića, predsjednika Vijeća časti Hrvatskog novinarskog društva.
"U praksi, u Novinarskom vijeću časti, vidimo da se ta načela prilično često krše. Hrvatsko novinarsko društvo, kao strukovna udruga, uvijek se vrlo jasno i nedvosmisleno očituje o takvim povredama profesionalnih etičkih normi, bilo kroz rad Novinarskog vijeća časti ili u nekim ekstremnijim slučajevima, kada treba hitnije i glasnije reagirati, i preko viših tijela društva, to jeste preko predsjednika Hrvatskog novinarskog društva i Izvršnog odbora društva", zaključuje Matasović.
