Žalbeno vijeće Haškog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) odbacio je žalbu vođe srbijanskih radikala Vojislava Šešelja, na odluku da se njegovo suđenje nastavi, odnosno da mu se nakon upoznavanja novog suca u slučaju – izrekne prvostupanjska presuda.
Odluka Žalbenog vijeća je objavljena dan nakon obraćanja predsjednika ICTY-a Theodora Merona pred Vijećem sigurnosti UN-a, tijekom kojeg je Šešeljevo suđenje nazvao „slučajem s posebnim izazovima“.
Od ukupno petorice sudaca Žalbenog vijeća, četvorica su odbacila zahtjev Šešelja u kojem je tražio trenutno oslobađanje ili ponavljanje procesa, dok je sudac Koffi Amelio A. Afanđe izrazio suprotno mišljenje te na nekoliko stranica obrazložio zašto su povređena proceduralna prava optuženog te zašto bio trebao biti „odmah oslobođen i pušten iz pritvora, a optužnica odbačena“.
No prema odluci većine Žalbenog vijeća Šešelj nije pokazao proceduralne pogreške u svojoj žalbi, odnosno - da proces nije doveden u pitanje nakon što je jedan od sudaca iz Raspravnog (prvostupanjskog) vijeća diskvalificiran, kao niti pri odluci preostalih dvoje sudaca da se suđenje nastavi, odnosno izrekne prvostupanjska presuda nakon što se novoimenovani sudac upozna sa slučajem.
Podsjetimo Šešelj, kojem se sudi po zapovjednoj odgovornosti za zločine dobrovoljaca Srpske radikalne stranke (SRS) i Srpskog četnikog pokreta (SČP) zbog zločina nad Hrvatima i Bošnjacima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH (1991-1993) – zatražio je diskvalifikaciju suca Frederika Harhoffa zbog njegovog pisma u kojem je izrazio negodovanje zbog oslobađajućih presuda na Haškom sudu časnicima optuženim po zapovjednoj odgovornosti.
Njegov zahtjev je potom uvažen, a izricanje presude zakazane za listopad 2013.godine odgođen je do daljnjega.
Žalbeni suci (William Sekule, Christoph Flugge, Arlette Ramaroson, Khalida Rachid Khan) su odlučili da se primjeni odluka Raspravnih sudaca i suđenje nastavi, odnosno da se novoimenovani sudac upozna sa sudskim spisom i dokazima, nakon čega bi Šešelju bila izrečena prvostupanjska presuda, smatrajući da mu za upoznavanje neće trebati „duže od šest mjeseci“, što je pak optuženi osporavao u svojoj žalbi.
Žalbeno vijeće je odbacujući sve zamjerke Šešelja na nastavak suđenja istaknulo - da ono nije odlučivalo – je li diskvalifikacija Harhoffa odužila suđenje, već hoće li naime imenovanje novog suca u postupak nepotrebno odužiti slučaj.
U odluci se istaknulo „kako se radi o do sad nezabilježenom slučaju“, ali da Žalbeno vijeće ne želi dirati u pravo Raspravnog vijeća da nastavi suđenje jer Šešelj u žalbi nije obrazložio – zašto je time narušena pravda.
Izdvojeno mišljenje u korist Šešelja
S druge strane, žalbeni sudac koji se usprotivio takvoj odluci, pozabavio se u obrazloženju svog protivljenja upravo diskvalifikacijom Harhoffa, argumentirajući da je sama njegova prisutnost u Raspravnom vijeću utjecala na nepristranost suda, ukoliko je on doista pokazao pristranost.
Pri tom je naglasio da se imenovanje novog suca u Šešeljev slučaj dogodilo prema pravilu koje to predviđa – ukoliko sudac nije prisutan, što je prema Afanđeu „drugačije od diskvalifikacije suca koji je cijelo vrijeme bio prisutan na suđenju i koji je utjecao na procesuiranje“.
Prema njegovom protivljenju – nije pravilno utvrđeno – jesu li procesuiranje i odluke u kojima je Harhoff sudjelovao – kontaminirani, zaključujući da je - čim se donijela odluka o sučevoj pristranosti – integritet cijelog Haškog suda doveden u pitanje.
Također, sudac Afanđe se usprotivio što se nije konzultiralo o nastavku suđenja sa samim Šešeljem, koji se zastupa sam „kako bi se osigurali standardi za poštenim suđenjem“, kao i protiv pretpostavke većine žalbenih sudaca - da će se novoimenovani sudac – moći ubrzo upoznati sa slučajem „koji je trajao 6 godina“.
Sudac je zato u svom izdvojenom mišljenju predložio da se ponovi suđenje „zbog težine zločina za koje Šešelj odgovara“ ili da se Haški sud proglasi nenadležnim za slučaj i oslobodi optuženog.
Šešelj se dobrovoljno predao Haškom sudu 2003.godine, a suđenje mu je počelo 2007.godine.
Odluka Žalbenog vijeća je objavljena dan nakon obraćanja predsjednika ICTY-a Theodora Merona pred Vijećem sigurnosti UN-a, tijekom kojeg je Šešeljevo suđenje nazvao „slučajem s posebnim izazovima“.
Od ukupno petorice sudaca Žalbenog vijeća, četvorica su odbacila zahtjev Šešelja u kojem je tražio trenutno oslobađanje ili ponavljanje procesa, dok je sudac Koffi Amelio A. Afanđe izrazio suprotno mišljenje te na nekoliko stranica obrazložio zašto su povređena proceduralna prava optuženog te zašto bio trebao biti „odmah oslobođen i pušten iz pritvora, a optužnica odbačena“.
No prema odluci većine Žalbenog vijeća Šešelj nije pokazao proceduralne pogreške u svojoj žalbi, odnosno - da proces nije doveden u pitanje nakon što je jedan od sudaca iz Raspravnog (prvostupanjskog) vijeća diskvalificiran, kao niti pri odluci preostalih dvoje sudaca da se suđenje nastavi, odnosno izrekne prvostupanjska presuda nakon što se novoimenovani sudac upozna sa slučajem.
Podsjetimo Šešelj, kojem se sudi po zapovjednoj odgovornosti za zločine dobrovoljaca Srpske radikalne stranke (SRS) i Srpskog četnikog pokreta (SČP) zbog zločina nad Hrvatima i Bošnjacima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH (1991-1993) – zatražio je diskvalifikaciju suca Frederika Harhoffa zbog njegovog pisma u kojem je izrazio negodovanje zbog oslobađajućih presuda na Haškom sudu časnicima optuženim po zapovjednoj odgovornosti.
Njegov zahtjev je potom uvažen, a izricanje presude zakazane za listopad 2013.godine odgođen je do daljnjega.
Žalbeni suci (William Sekule, Christoph Flugge, Arlette Ramaroson, Khalida Rachid Khan) su odlučili da se primjeni odluka Raspravnih sudaca i suđenje nastavi, odnosno da se novoimenovani sudac upozna sa sudskim spisom i dokazima, nakon čega bi Šešelju bila izrečena prvostupanjska presuda, smatrajući da mu za upoznavanje neće trebati „duže od šest mjeseci“, što je pak optuženi osporavao u svojoj žalbi.
Žalbeno vijeće je odbacujući sve zamjerke Šešelja na nastavak suđenja istaknulo - da ono nije odlučivalo – je li diskvalifikacija Harhoffa odužila suđenje, već hoće li naime imenovanje novog suca u postupak nepotrebno odužiti slučaj.
U odluci se istaknulo „kako se radi o do sad nezabilježenom slučaju“, ali da Žalbeno vijeće ne želi dirati u pravo Raspravnog vijeća da nastavi suđenje jer Šešelj u žalbi nije obrazložio – zašto je time narušena pravda.
Izdvojeno mišljenje u korist Šešelja
S druge strane, žalbeni sudac koji se usprotivio takvoj odluci, pozabavio se u obrazloženju svog protivljenja upravo diskvalifikacijom Harhoffa, argumentirajući da je sama njegova prisutnost u Raspravnom vijeću utjecala na nepristranost suda, ukoliko je on doista pokazao pristranost.
Pri tom je naglasio da se imenovanje novog suca u Šešeljev slučaj dogodilo prema pravilu koje to predviđa – ukoliko sudac nije prisutan, što je prema Afanđeu „drugačije od diskvalifikacije suca koji je cijelo vrijeme bio prisutan na suđenju i koji je utjecao na procesuiranje“.
Prema njegovom protivljenju – nije pravilno utvrđeno – jesu li procesuiranje i odluke u kojima je Harhoff sudjelovao – kontaminirani, zaključujući da je - čim se donijela odluka o sučevoj pristranosti – integritet cijelog Haškog suda doveden u pitanje.
Također, sudac Afanđe se usprotivio što se nije konzultiralo o nastavku suđenja sa samim Šešeljem, koji se zastupa sam „kako bi se osigurali standardi za poštenim suđenjem“, kao i protiv pretpostavke većine žalbenih sudaca - da će se novoimenovani sudac – moći ubrzo upoznati sa slučajem „koji je trajao 6 godina“.
Sudac je zato u svom izdvojenom mišljenju predložio da se ponovi suđenje „zbog težine zločina za koje Šešelj odgovara“ ili da se Haški sud proglasi nenadležnim za slučaj i oslobodi optuženog.
Šešelj se dobrovoljno predao Haškom sudu 2003.godine, a suđenje mu je počelo 2007.godine.
