Poplave u BiH: Umjesto obnove, političari vode predizborne bitke

Prema preliminarnim podacima Ministarstva sigurnosti BiH, 950.000 ljudi pogođeno je poplavama, 10.000 kvadratnih kilometara zemlje je uništeno u više od 50 opština u celoj državi. Oko 42.500 osoba je evakuisano iz kriznih područja, dok ih je više od 20.000 smešteno u kolektivne centre i kasarne. Ekonomski analitičari kažu da se šteta već sada može meriti u milijardama konvertibilnih maraka i da BiH predstoji dugotrajan i težak oporavak. Vlast na nivou države već je javno poručila da obnova prevazilazi njihove mogućnosti i najavila da će organizovati donatorsku konferenciju početkom juna. S druge strane, oni koji žele pomoći, ne veruju vlasti, poučeni ranijim iskustvima, kao ni oni kojima je pomoć potrebna.

„Ovo je strašno. Ovdje je valjda nekad bila moja kuća, sve je uništeno. Kako dalje, ne znam.“

Ovo je samo jedna od stotine priča koje bilježimo svakodnevno na terenu. Šteta će se, prema preliminarnim procjenama, mjeriti milijardama. Većini ovih ljudi je teško jer su izgubili sve u ratu, a taman kad su ponovo nešto stekli, zadesila ih je još jedna katastrofa.

No, još je bolnija činjenica mnogima što je prirodna katastrofa pokazala svu nefunkcionalnost države. Od 14 Vlada, desetine opština, dva entiteta i države, niko više ne zna ko je za šta zadužen i ko je odgovoran.

„U prvim danima tviteraši, rafteri i volonteri su bili jedini koji vode ovu državu“, jedan je od tweetova koji je najbolje opisao situaciju. Ljudi su se organizovali putem društvenih mreža, i ne samo da su prikupili pomoć, nego su i spašavali ljudske živote. Vlast se probudila nakon nekoliko dana. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović kaže da se ova institucija nije bavila pojedinačnim preporukama:

„Predsjedništvo nije davalo detaljne upute, ali jeste dalo jedan okvir koji može sadržati sve to.“

Kako onda očekivati od njih, kažu brojni građani, da organizuju obnovu kad su, umjesto konkretnih zaključaka, počeli predizborne bitke. Ovako je izgledala sjednica državnog parlamenta gotovo 15 dana nakon poplava:

„Zašto koordinacija nije funkcionisala? Filozofiranje šta je čija nadležnost, u situaciji kada je katastrofa i tragedija, da se vlast bavi time ko treba da proglasi dan žalosti, je direktan primjer moralnog nefunkcionisanja ovog društva.“

„Ovih dana su žestoko glasni oni, koji optužuju neke institucije zaradi političkih predizbornih poena, koji su naselili ljude gdje je bivša država precizno i jasno kazala da tu niko ne smije biti naseljen.“

„Kada se sve smirilo, idete kao ekskurzija kroz Doboj po asfaltu i držite predavanje nekome.“

„Delegat SNSD-a je došao jednim kamionom, u pratnji kamera RTS-a, i rekao da je dovezao taj kamion za raščišćavanje terena. Kada su se kamere RTS-a ugasile, otišao je zajedno sa tim kamionom. Toliko o pomoći SNSD-a.“

„Do sada smo imali teških trenutaka u kojim su se pričale razne budalaštine. Narod je to progutao, progutat će i sada.“

Suljo Pervanović iz Brčkog, žrtva poplave:

„Oni se samo bore da imaju primanja i pozicije. Njih ništa drugo ne interesuje. Samo ulaze jedni drugim u koalicije da bi tu opstali. Zovemo ih sećijaši. Jedni kod drugih sjede i dogovaraju se ko će s kim u koaliciju. Izbace jedne, uđu drugi. Po ovoj cesti je voda plivala. Sada Turci to crpe kamionima. Naše političare nisam vidio ovdje već osam dana. Niko nam pijesak nije dovukao.“
Saniranje šteta moglo bi da traje i više od 10 godina, kažu ekonomisti. Ekonomski analitičar Duljko Hasić:

„Proizvodnja mlijeka, mesa, povrća i voća gotovo da je u potpunosti dovedena u pitanje. Plodno tlo gotovo da i ne postoji. O posljedicama se sigurno s pravom može tvrditi da će se one osjećati na privrednom tkivu narednih pet do sedam godina. S pravom se može tvrditi da su posljedice ravne onim ratnim.“

Sa ovakvom vlašću sanacija šteta mogla bi potrajati i duže. Ostoja Nikolić, stočar iz Bijeljine, napominje da ni nakon poplava 2010. godine, oni koji su stradali, nisu dobili ni pfening pomoći.

„Ništa nismo dobili, kao što nećemo ni sada. To je isto. Opomena je trebala da bude 2010 godina. Prava država bi morala da ima rezervu za ovakve situacije. Država mora da predvidi i vremenske nepogode“, kaže Nikolić.

Čak ni iseljenici iz BiH, koji svakodnevno zovu i pitaju kako da pomognu unesrećenom stanovništvu, ne vjeruju da će novac uplaćen na račune Vlada, završiti tamo gdje treba. Prema dostupnim podacima, do sada je na račun Vlade RS, koja je ipak pokazala veći stepen organizacije, uplaćeno oko milion eura, dok je na račun Vlade Federacije uplaćeno tek 150.000 eura. Na račun Crvenog krsta uplaćeno je oko 250.000 eura. Ali nepovjerenje stvara i činjenica da je i Crveni krst podijeljen po entitetima.

Prema saopštenjima donatora, u periodu od 15. maja do danas, pristiglo je u BiH oko pet miliona eura, ali nejasno je koje institucije imaju nadležnost nad kontrolom sredstava koje uplaćuju na humanitarne žiro račune. Nema niti jedinstvene baze podataka koliko novca je došlo u BiH, ni kako će se trošiti.

Preliminarne procjene šteta, samo na cestama i željeznici, su oko 27 miliona eura.

Direktor Željeznica Federacije Nijaz Puzić kaže da je ovo preduzeće uspjelo popraviti sve što je uništeno u poplavama:

„Uspostavili smo saobraćaj na čitavoj teritoriji željeznica Federacije. Od Doboja do Čapljine pruga je prohodna. Pruga Brčko - Banovići je prohodna. Na pruzi Tuzla-Zvornik-Doboj čekamo Željeznice RS, Srbije i Hrvatske, da urade svoj dio posla“, ističe Puzić.

Željeznice RS nemaju još podatak kolika je šteta. A za sanaciju cesta još uvijek nema novca. Ovih dana diplomatski kor u BiH uključio se u organizovanje pomoći, a i međunarodne finansijske institucije, poput Svjetske banke, spremne su pomoći, kaže Alen Goldštajn, direktorica Svjetske banke za Jugoistočnu Evropu.

„Mi već radimo sa domaćim partnerima iz BiH na restruktuiranju mnogih od naših tekućih operacija, da bi smo osigurali sredstva, bukvalno u roku od nekoliko dana, za neke od najhitnijih potreba za oporavkom i rekonstrukcijom. Već smo počeli i pripremu za operacije hitnog oporavka, za koju se nadamo da ćemo dobiti sredstva u roku od nekoliko sedmica, koje će raditi na dugoročnijoj rehabilitaciji i rekonstrukciji“, kaže Goldštajn.

Susjedi su stavili svoje spalionice za uginule životinje na raspolaganje jer BiH nema ni jednu. A UNDP i američki stručni tim za deminiranje uključili su se, kako bi riješili problem isplivalih mina na poplavljenim područjima.

Ovih dana pojavila se informacija da preduzeća, koja su osigurala svoju imovinu i stradala u poplavama, neće moći naplatiti osiguranje jer se ono ne isplaćuje kada se proglasi vanredno stanje. No, iz osiguravajućih kuća poručuju da je malo osiguranika jer privrednici i poljoprivrednici nisu bili dovoljno informisani da se mogu osigurati. Saša Čudić, direktor jedne od osiguravajućih kuća:

„Nemamo ni jedan događaj o šteti prijavljen iz poljoprivrede, što dovoljno govori da je procent osiguranja poljoprivrede veoma mali.“

Vlast na državnom nivou poručila je da štete ipak prevazilaze njihove mogućnosti, te su odlučili sazvati međunarodnu donatorsku konferenciju za početak juna. Pitanje je šta će biti sa onima koji su ostali bez doma, ukoliko odziv bude mali?