Uporedo sa sagledavanjem posljedica katastrofalnih poplava u BiH, javljaju se inicijative za međunarodnu pomoć ovoj zemlji. Tako je Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko saopštio, nakon dvodnevne sjednice Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira, da je sastanak održan u vanrednim okolnostima, te da zemlje i organizacije koje su članice tog tijela stoje „rame uz rame” sa ljudima u BiH koji su pogođeni poplavama.
„Solidarnost i faktična saradnja građana u cijeloj zemlji u ovo vrijeme krize istakli su koliko je potrebno da se i politički lideri i institucije zajedno zalažu i zajedno rade za bolju budućnost običnih građana ove zemlje. Ovo će zahtijevati temeljitu promjenu u pristupu političkih stranaka i kandidata koji se nadaju pobijediti na oktobarskim izborima. Ovo je pozitivan i dugo očekivan razvoj situacije koji treba podržati. Događaji iz proteklih nekoliko dana imat će direktan utjecaj na to kako će se stvari odvijati dugoročno u širem političkom aspektu.“, smatra Incko
Komesarka Evropske unije za međunarodnu saradnju, humanitarnu pomoć i odgovor na krize, Kristalina Georgieva, posjetila je neka od područja ugroženih poplavama i poručila da Bosna i Hercegovina može da računa na daljnju pomoć Evropske unije.
„Već imamo timove za procjenu koji su na terenu. Oni sada djeluju po pitanju ovih najhitnijih humanitarnih potreba, ali u okviru toga provode također i procjenu, dakle, djeluju i dok pomažu. Naravno, mi ćemo imati i svoje dodatne timove koji će raditi procjenu štete, biće na terenu u okviru koordinirane aktivnosti zajedno sa Svjetskom bankom, a procjene koje budu rezultat toga koristiće se kao osnova za treću fazu, a to je faza obnove i oporavka. Samo još da dodam, vezano za ovu hitnu intervenciju, od 18. maja imamo svoje ljude na terenu, svoje koordinacijske timove, koji rade u saradnji sa nadležnim ministarstvima, timovima civilne zaštite, u najopasnijim i najugroženijim područjima, a vezano za timove koji će raditi procjenu štete. Oni se očekuju već u narednim danima, pridružiće se kolegama iz Svjetske banke i zajedno raditi po ovom pitanju. Također nam je jasno da je borba protiv poplava u Bosni i Hercegovini dodatno otežana – poznato vam je da su poplave i klizišta pokrenule mine i druga ubojita sredstva, koja sada dodatno otežavaju ne samo operacije spašavanja, već i sve druge. Napomenuću također da je i značajan broj stanovništva koje je pogođeno ovim poplavama upravo isto ono stanovništvo koje je usljed ratnih dešavanja bilo raseljeno. Sada kada su ponovo uspjeli izgraditi svoje živote, priroda ih je gurnula u još jednu tragediju. Sa nekim od njih imala sam priliku da se susretnem u Orašju. Ti ljudi, koje sam tamo vidjela, su snažni, jaki, rekli su mi da su u ratu naučili kako da se nose sa ovakvim tragedijama, ali isto tako su mi rekli da sami ne mogu puno uraditi i da im je potrebna pomoć. Ja bih završila istim onim riječima koje sam uputila direktoru škole koju smo danas imali priliku da posjetimo: niste sami. Niste sami.“, rekla je Georgijeva.
Predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda na konferenciji za novinare kazao je da je Ministarstvo vanjskih poslova zaduženo da u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstvom finansija i trezora te drugim ministarstvima pripremi inicijativu za organizovanje međunarodne donatorske konferencije za pomoć Bosni i Hercegovini radi saniranja posljedica katastrofalnih poplava.
„Pomoć dolazi. Do jučer, šesnaest zemalja, dvije evropske, je upućivalo. Da bi se organizirala donatorska konferencija trebaju prethodno ove stvari biti završene: moraju se imati procjene, mora se znati šta tražiti, mora to biti relevantna konferencija koja će definirati šta treba, koliko je kuća srušeno, šta su to individualni stambeni objekti, šta su zgrade, šta je gospodarstvo – kod nas je gospodarstvo strašno stradalo, izgubljena su radna mjesta. Što se tiče rokova, većina toga je na dnevnoj bazi, znači odmah, i sve ovo što se govori, to je odmah. Interresorna radna skupina koja priprema donatorsku konferenciju imat će te sastanke, moraju primiti sve ove podatke, i čim to bude spremno – to je široka diplomatska akcija i aktivnost i svi moramo dati doprinos tome – moramo informirati o razmjerama tragedije. Potpuno je druga refleksija ljudi iz svijeta koji nas zovu i pitaju kako je, a druga je refleksija kad dođe ovdje, kao što je došla povjerenica i obišla dvije lokacije i ostala šokirana posljedicama. To je ono što ide u svijet, bez obzira što su njene mogućnosti ograničene, Komesarijat može djelovati po ovoj humaniratnoj pomoći. Za obnovu je nešto drugo. Znači, sve ovo što sam rekao je na dnevnom nivou i konkretna zaduženja.“, naveo je Bevanda.
Direkcija za evropske integracije u svojstvu Državnog koordinatora za IPA-u, uputila je dopis Evropskoj komisiji s molbom da obrati posebnu pažnju na projekte upravljanja rizicima od poplava u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Više detalja o ovoj inicijativi saznajemo od Marine Kavaz Siručić, glasnogovornice Direkcije za evropske integracije
„Riječ je o projektu 'Podrška za izradu karti opasnosti od poplava i karti rizika od poplava u FbiH', vrijednom milion eura i projektu 'Upravljanje rizicima od poplava za Republiku Srpsku', vrijednom milion i po eura, koje je Bosna i Hercegovina kandidovala za finansiranje sredstvima Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) u septembru 2013. godine. Projekti u decembru 2013. nisu dobili suglasnost Upravnog odbora WBIF-a za finansiranje, što je obrazloženo nepostizanjem dogovora o implementaciji presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju 'Sejdić-Finci' i povezano sa prethodnim uskraćivanjem dijela sredstava iz IPA 2013 alokacije za BiH. Navedene projekte Bosna i Hercegovina je ponovo kandidovala u martu 2014., o čemu UO WBIF treba da odlučuje polovinom ove godine. Državni koordinator za IPA-u je Evropskoj komisiji skrenuo pažnju i na projekat 'Unapređenje zajedničkih aktivnosti u upravljanju poplavama za sliv rijeke Save', kojeg je za finansiranje sredstvima WBIF-a kandidovala Savska komisija. Imajući u vidu važnost prevencije i upravljanja rizicima od prirodnih katastrofa, kakva je poplava koja je pogodila BiH i susjedne države, Državni koordinator za IPA-u apeluje na odobravanje finansiranja pomenutih projektnih prijedloga. S obzirom da BiH nije u poziciji da se sama izbori sa posljedicama poplava, Državni koordinator za IPA-u je Evropskoj komisiji takođe uputio molbu da razmotri mogućnost dodjele IPA sredstava, posredstvom realokacije, iz ušteda ili drugih izvora, a za ove namjene.“, zaključila je marina Kavaz Siručić.
„Solidarnost i faktična saradnja građana u cijeloj zemlji u ovo vrijeme krize istakli su koliko je potrebno da se i politički lideri i institucije zajedno zalažu i zajedno rade za bolju budućnost običnih građana ove zemlje. Ovo će zahtijevati temeljitu promjenu u pristupu političkih stranaka i kandidata koji se nadaju pobijediti na oktobarskim izborima. Ovo je pozitivan i dugo očekivan razvoj situacije koji treba podržati. Događaji iz proteklih nekoliko dana imat će direktan utjecaj na to kako će se stvari odvijati dugoročno u širem političkom aspektu.“, smatra Incko
Komesarka Evropske unije za međunarodnu saradnju, humanitarnu pomoć i odgovor na krize, Kristalina Georgieva, posjetila je neka od područja ugroženih poplavama i poručila da Bosna i Hercegovina može da računa na daljnju pomoć Evropske unije.
„Već imamo timove za procjenu koji su na terenu. Oni sada djeluju po pitanju ovih najhitnijih humanitarnih potreba, ali u okviru toga provode također i procjenu, dakle, djeluju i dok pomažu. Naravno, mi ćemo imati i svoje dodatne timove koji će raditi procjenu štete, biće na terenu u okviru koordinirane aktivnosti zajedno sa Svjetskom bankom, a procjene koje budu rezultat toga koristiće se kao osnova za treću fazu, a to je faza obnove i oporavka. Samo još da dodam, vezano za ovu hitnu intervenciju, od 18. maja imamo svoje ljude na terenu, svoje koordinacijske timove, koji rade u saradnji sa nadležnim ministarstvima, timovima civilne zaštite, u najopasnijim i najugroženijim područjima, a vezano za timove koji će raditi procjenu štete. Oni se očekuju već u narednim danima, pridružiće se kolegama iz Svjetske banke i zajedno raditi po ovom pitanju. Također nam je jasno da je borba protiv poplava u Bosni i Hercegovini dodatno otežana – poznato vam je da su poplave i klizišta pokrenule mine i druga ubojita sredstva, koja sada dodatno otežavaju ne samo operacije spašavanja, već i sve druge. Napomenuću također da je i značajan broj stanovništva koje je pogođeno ovim poplavama upravo isto ono stanovništvo koje je usljed ratnih dešavanja bilo raseljeno. Sada kada su ponovo uspjeli izgraditi svoje živote, priroda ih je gurnula u još jednu tragediju. Sa nekim od njih imala sam priliku da se susretnem u Orašju. Ti ljudi, koje sam tamo vidjela, su snažni, jaki, rekli su mi da su u ratu naučili kako da se nose sa ovakvim tragedijama, ali isto tako su mi rekli da sami ne mogu puno uraditi i da im je potrebna pomoć. Ja bih završila istim onim riječima koje sam uputila direktoru škole koju smo danas imali priliku da posjetimo: niste sami. Niste sami.“, rekla je Georgijeva.
Predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda na konferenciji za novinare kazao je da je Ministarstvo vanjskih poslova zaduženo da u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstvom finansija i trezora te drugim ministarstvima pripremi inicijativu za organizovanje međunarodne donatorske konferencije za pomoć Bosni i Hercegovini radi saniranja posljedica katastrofalnih poplava.
„Pomoć dolazi. Do jučer, šesnaest zemalja, dvije evropske, je upućivalo. Da bi se organizirala donatorska konferencija trebaju prethodno ove stvari biti završene: moraju se imati procjene, mora se znati šta tražiti, mora to biti relevantna konferencija koja će definirati šta treba, koliko je kuća srušeno, šta su to individualni stambeni objekti, šta su zgrade, šta je gospodarstvo – kod nas je gospodarstvo strašno stradalo, izgubljena su radna mjesta. Što se tiče rokova, većina toga je na dnevnoj bazi, znači odmah, i sve ovo što se govori, to je odmah. Interresorna radna skupina koja priprema donatorsku konferenciju imat će te sastanke, moraju primiti sve ove podatke, i čim to bude spremno – to je široka diplomatska akcija i aktivnost i svi moramo dati doprinos tome – moramo informirati o razmjerama tragedije. Potpuno je druga refleksija ljudi iz svijeta koji nas zovu i pitaju kako je, a druga je refleksija kad dođe ovdje, kao što je došla povjerenica i obišla dvije lokacije i ostala šokirana posljedicama. To je ono što ide u svijet, bez obzira što su njene mogućnosti ograničene, Komesarijat može djelovati po ovoj humaniratnoj pomoći. Za obnovu je nešto drugo. Znači, sve ovo što sam rekao je na dnevnom nivou i konkretna zaduženja.“, naveo je Bevanda.
Direkcija za evropske integracije u svojstvu Državnog koordinatora za IPA-u, uputila je dopis Evropskoj komisiji s molbom da obrati posebnu pažnju na projekte upravljanja rizicima od poplava u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Više detalja o ovoj inicijativi saznajemo od Marine Kavaz Siručić, glasnogovornice Direkcije za evropske integracije
„Riječ je o projektu 'Podrška za izradu karti opasnosti od poplava i karti rizika od poplava u FbiH', vrijednom milion eura i projektu 'Upravljanje rizicima od poplava za Republiku Srpsku', vrijednom milion i po eura, koje je Bosna i Hercegovina kandidovala za finansiranje sredstvima Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) u septembru 2013. godine. Projekti u decembru 2013. nisu dobili suglasnost Upravnog odbora WBIF-a za finansiranje, što je obrazloženo nepostizanjem dogovora o implementaciji presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju 'Sejdić-Finci' i povezano sa prethodnim uskraćivanjem dijela sredstava iz IPA 2013 alokacije za BiH. Navedene projekte Bosna i Hercegovina je ponovo kandidovala u martu 2014., o čemu UO WBIF treba da odlučuje polovinom ove godine. Državni koordinator za IPA-u je Evropskoj komisiji skrenuo pažnju i na projekat 'Unapređenje zajedničkih aktivnosti u upravljanju poplavama za sliv rijeke Save', kojeg je za finansiranje sredstvima WBIF-a kandidovala Savska komisija. Imajući u vidu važnost prevencije i upravljanja rizicima od prirodnih katastrofa, kakva je poplava koja je pogodila BiH i susjedne države, Državni koordinator za IPA-u apeluje na odobravanje finansiranja pomenutih projektnih prijedloga. S obzirom da BiH nije u poziciji da se sama izbori sa posljedicama poplava, Državni koordinator za IPA-u je Evropskoj komisiji takođe uputio molbu da razmotri mogućnost dodjele IPA sredstava, posredstvom realokacije, iz ušteda ili drugih izvora, a za ove namjene.“, zaključila je marina Kavaz Siručić.
