Most na Pelješcu: BiH će ustrajati na svojim interesima

Priča o povezivanju juga s ostatkom Hrvatske preko bh. teritorija, izgradnjom pelješkog mosta, ponovo je aktuelna. Nakon što je Hrvatska konačno dobila predstudiju, uskoro bi se trebala početi izrada detaljne studije isplativosti, finansirane iz fondova Evropske unije. Pomorska struka u Bosni i Hercegovini i dalje se protivi izgradnji mosta, dok u institucijama vlasti poručuju kako međunarodna prava BiH na more ne smiju biti ugrožena.

Stav bh. političara je jedinstven u vezi sa pitanjem izgradnje pelješkog mosta - Hrvatska ima pravo da gradi most na svom teritoriju, ali pritom interesi BiH moraju biti zaštićeni, međunarodna prava koje ima BiH ne smiju biti ugrožena. U tom kontekstu je okončanje predstudije izvodljivosti prokomentirao predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić:

„BiH će ustrajati na svojim interesima. Naš interes na tom mjestu, i ako se Hrvatska odluči da gradi most, jeste visina mosta i jeste morska granica. Problem se tu pojavljuje zato što se onda naše teritorijalne vode podvlače pod taj most. Ali ako je riječ o odnosima dvije susjedne, prijateljske zemlje, kao što i jeste, da to ne bi trebao biti problem.“
​
No za bh. ekperte izgradnja mosta na Pelješcu i dalje je najgore moguće rješenje kako za BiH, tako i iza Hrvatsku, s obzirom na novac koji će biti potreban i evnetualne pravne posljedice. Pomoćnik ministra za komunikaciju i promet BiH Izet Bajrambašić upozorava kako je o odluci EU, koja bi trebala most finansirati, prerano govoriti jer se tek očekuje izrada studije izvodljivosti. Ta studija bi trebala obuhvatiti sve aspekte, uključujući i pravo na međunarodne vode koje ima BiH, a što joj je zagarantirano brojnim rezolucijama.

„Postoje polazne ravne crte koje odvajaju teritorijalno more od unutrašnjih voda na moru. Na dijelu unutrašnjih voda država ima potpuni suverenitet. Hrvatska je naslijedila polazne ravne crte od Jugoslavije, zanemarujući postojanje Slovenije, Crne Gore i BiH. I zato se BiH protivi. Nemamo slobodan pristup otvorenom moru iz Neuma prema vani zato što je Hrvatska, postavljajući te crte u visini otoka Brača i u tom dijelu, ustvari rekla da je sve unutrašnje more suvrenitet Hrvatske, što nije tačno po Konvenciji UN-a o pravu mora. Tu je osnovni problem. Mi možemo pregovarati o mostu nakon što završimo razgovore o Konvenciji UN-a o pravu mora, kada sa Hrvatskom dogovorimo koji je to koridor iz Neumskog zaliva prema otvorenom moru“, kaže on.

Sporne i finansije, mogućnost tužbe

Prema Bajrambašiću najbolje rješenje sa apekta saobraćaja i građevinskih rizika i potrebnog novca jesu izgradnja i proširenje postojeće ceste kojim se jug Hrvatske veže preko teritorija BiH - bilo izgradnjom tunela ili zaobilaznicom kroz Neum. Ta opcija je u Hrvatskoj za sada ostavljena po strani:

„Oni imaju taj politički problem koji nastaje u Hrvatskoj - isticanje nacionalnog suvreniteta i želje da budu povezani, zapravo ima jako, jako naglašena politička dimenzija. Zato je meni drago da se radi ova fizibiliti studija koja će pokazati koliko je to bacanje novca kad je u pitanju most Pelješac.“

Izgradnja mosta najskuplja je varijanta i koštala bi, prema sadašnjim procjenama, oko 200 miliona eura. No Ševal Kovačević, iz Pomorskog društva BiH, kaže kako ova suma neće biti dovoljna za most koji bi eventualno odgovarao bh. strani.

„Takav most od 200 miliona eura ne može biti veći od 35 metara plovne visine i 150 metara raspona i nekih 13, 14 metara širine za saobraćaj vozila. Nisu određena sidrišta za brodove za BiH. Ništa faktički nije urađeno po pravnoj obvezi. Treba znati da su svjetski standardi danas u svijetu najmanje plovna visina 60 metara, 500 metara raspon i 24 metra širine. Hrvatska ide na to politikom svršenog čina da gradnju mosta proglasi tehničkim pitanjem“, navodi Kovačević.

Kovačević naglašava kako je jedno od rješenja, ako se u izgradnju mosta ipak krene, tužba protiv Republike Hrvatske, pa naposlijetku i Evropske unije prema Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu:

„Ukoliko se odobri most, neka to to budu međunarodni standardi i neka to bude samo sudskom odlukom – i nikako drugačije.“

U Ministarstvu za komunikaciju i promet BiH potvrdili su kako bi se u narednim mjesecima mogli otvoriti razgovori BiH i Hrvatske o implementaciji Konvencije UN-a o pravu na more.