Vijeće za opšte poslove Evropske unije pozvalo je BiH da što prije ispuni preuzete obaveze u procesu evropskih integracija, kako bi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju - potpisan prije pet i po godina, konačno stupio na snagu. Podržana je i odluka o uskraćivanju 45 miliona eura iz pretpristupnih fondova EU (IPA), te upozoreno da je pod znakom pitanja i novac iz naredne etape - IPA dva.
Šta može pokrenuti neodgovorne i uspavane bh. političare, koji četiri godine pregovaraju o provođenju odluke Suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci? Može li pomoći nova “međunarodna ofanziva”, kako su je najavili ministri vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić i Slovenije Karl Erjavec. Oni predlažu da se već početkom 2014. održi poseban sastanak Vijeća ministara EU - o ili za BiH.
Analitičar Adnan Huskić kaže da je ova inicijativa dobrodošla, ali da zavisi od niza okolnosti.
Adnan Huskić
„Iako je ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak već rekao da teško da se može očekivati neki aktivniji angažman poput onoga kakav je viđen na Kosovu. I tu se moram složiti sa njegovom procjenom, pošto Evropskoj uniji predstoje izbori, što znači da se smanjuje mogućnost njihovog manevarskog prostora prema BiH. S druge strane, ukoliko bude aktivnijeg angažmana, on može i mora doći od strane Njemačke. Nakon izbora i fomiranja vlasti jučer, sada Njemačka ima dovoljno prostora da se eventualno posveti regionu. Da li će do toga doći, tačnije da li će nova politička konstelacija u Njemačkoj omogućiti aktivniji angažman prema BiH, ja to zaista u ovom momentu ne mogu reći. Da li to znači da će sada SPD, koji je zajedno sa CDU-om u vlasti, uspjeti da možda ponovo stavi BiH na dnevni red, ipak je nešto o čemu se trenutno može samo špekulisati“, kaže Huskić.
Nedavno je i Doris Pak, zastupnica u Evropskom parlamentu, tokom rasprave o BiH predložila angažman njemačke kancelarke Angele Merkel, kao i drugih evropskih ličnosti:
„Kad netko dođe, neko poznato lice iz EU - ja bih npr. rekla kad bi kancelarka Merkel otišla u BiH i održala govor, kao što je govorila u Beogradu, onda bi neko možda primijetio da postoji interes sa naše strane. I možda bi to dovelo do toga da se počnu drukčije ponašati. Mislim da trebamo tražiti od naših vlada da iskoriste priliku da otputuju u BiH.“
Jedrimo i padamo
Kako bi se bolesnik na aparatima za preživljavanje, što je često slikovito objašnjenje za BiH, konačno vratio u normalan život, pominje se i odlučniji pritisak Sjedinjenih Američkih Država. Da li bi to konačno urodilo plodom? Analitičar Zlatko Hurtić smatra da je neupjeh BiH istovremeno i poraz EU, koja je BiH postavila uslove teže od onih koje su imale druge zemlje - danas njene članice.
„Historija jasno pokazuje da EU nema uspjeha u rješavanju pitanja BiH. Nije to imala u ratu, kad su se desili i genocid i Srebrenica, bez američke intervencije. Ovaj put su ponovo insistirali da pitanje BiH bude evropsko pitanje i SAD su im prepustile liderstvo - ali, kao što vidite, nastao je ponovo haos. Haos koji može da vodi ka znatnom pogoršanju situacije, u kojoj će SAD, htjele ili ne htjele, morati ponovo biti umiješane. I ponovo održati jednu lekciju EU - da nije globalni igrač u svojoj teritoriji. EU ovo shvata prilično olako. Na njihovoj strani mora doći do jednog osvješćenja. Uključenje bilo kojeg evropskog političara, ali svakako na većem nivou nego što je sada, je neophodno, jer ova situacija izmiče kontroli i građani to vide svaki dan. Ali u pratnerstvu sa SAD - jer taj koncept je funkcionirao prije, a koncept involviranja EU i pokušaj da riješi probleme u BiH je pokazao neuspjeh u više navrata u prošlosti“, rekao je Hurtić.
Pomoć bilo koje velike sile je dobrodošla, ali u BiH mora postojati spremnost domaćih političara za ispunjavanje preuzetih obaveza. Šefica diplomatije EU Ketrin Ešton se direktno angažovala u pregovorima Srbije i Kosova tek onda kad su i Beograd i Priština jasno stavili do znanja da su spremni za dogovor, upozorava analitičar Srećko Latal:
„Već tri, četiri godine, bez obzira na razne visoke zvaničnike koji su dolazili ovdje, od potpredsjednika Amerike, ledi Ešton, gospođe Hilari Klinton itd., ništa od tih posjeta nije urodilo plodom. Međutim, s druge strane evidentno je da se u okviru nekih zapadnih zemalja sve više i više budi zabrinutost i razmišljanje da bi međunarodna zajednica možda trebala da promijeni svoj stav prema BiH. Još uvijek nema nikakvih konkretnih naznaka šta bi taj neki novi stav uključivao. Ne treba očekivati u svakom slučaju da će se to desiti skoro, u narednih nekoliko dana ili sedmica. Ako i dođe do određene promjene stava međunarodne zajednice prema BiH, to će vjerovatno biti proces koji će trajati nekoliko mjeseci.“
U Briselu je, također, rečeno da je BiH slučaj zbog nepromijenjenog stanja. Umjetnik Damir Nikišić to isto vidi ovako:
„Permanentno stanje. To nije ni vanredno stanje - nego redovno stanje. Mi smo sad ono kao avion onaj - na isparenjima idemo. Nema više ništa u rezervoaru. Samo jedrimo i padamo.“
