Žalbeno vijeće Haškog suda pod predsjedanjem Theodora Merona odbilo je žalbu bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića u vezi odbijanja Raspravnog vijeća da ga oslobodi na polovici suđenja – 11 točke optužnice za uzimanje međunarodnih promatrača za taoce.
Podsjetimo Raspravno vijeće pod predsjedanjem južnokorejskog suca O Gon Kwona Karadžića je oslobodilo na polovici suđenja – točke optužnice za genocid u više općina na početku rata 1992.godine, gdje je Srpska demokratska stranka nasilno preuzela vlast i protjerala stanovništvo nesprske nacionalnosti.
No takve sreće nije imao u vezi oslobađanja točke optužnice za uzimanje međunarodnih promatrača za taoce, a Raspravno vijeće je utvrdilo kako se mora obraniti i od optužbi za teror nad Sarajlijama – što trenutno radi, progone te genocid u Srebrenici, zločine navedene u 10, od ukupno prvotnih 11 točaka optužnice.
Žalbeno vijeće je odbacilo Karadžićeve navode da je Raspravno vijeće krivo ocijenilo da je osoblje Ujedinjenih naroda bilo pod zaštitom međunarodnih pravnih konvencija „budući da je aktivno sudjelovalo u neprijateljstvima, a čak i ako nije – postojao je razlog da se vjeruje da imaju taj status.“
Karadžić se naime pravdao da je uzimanje međunarodnih promatrača za taoce rezultat njihove suradnje s NATO-vim snagama koje su izvele zračne udare na položaje Vojske Republike Srpske.
U svojem odbijanju Karadžićeve žalbe suci su podsjetili na običajno međunarodno pravo (Common Article 3) koje zabranjuje uzimanje za taoce – osoba koje aktivno ne sudjeluju u neprijateljstvima.
Karadžić se i trenutno, tijekom svoje obrane koju zastupa sam, trudi pokazati kako je UN prešao na stranu sarajevskih vlasti i preporučio na temelju krivih informacija i manipulacija – NATO zračne udare po položajima VRS-a.
U utorak je suđenje nastavljeno ispitivanjem još dvojice oficira VRS-a koji su došli osporiti optužbe za namjerno gađanje sarajevskih civila kojih je tijekom troipogodišnje opsade (1992-1995) ubijeno skoro 12 tisuća.
Dok nema problema s dovođenjem pripadnika vojske čiji je bio vrhovni zapovjednik kao predsjednik RS u vrijeme rata, Karadžiću niz stranih diplomata, kao i pripadnika vojski druge dvije zaraćene strane – šalje odbijenice da dođu u Den Haag i svjedoče u njegovu obranu.
Odvjetnik Nasera Orića, bivšeg zapovjednika Armije BiH na području Srebrenice, izvijestio je sud u vezi zahtjeva Karadžića za izdavanjem obvezujućeg naloga (subpoene) za svjedočenjem – da je on neutemeljen te da razlozi, zbog kojih bi njegov klijent treba dati istaz – nisu valjani.
U opovrgavanju zahtjeva za izdavanjem obvezujućeg naloga obrana je podsjetila kako je njezin klijent Orić oslobođen na Haškom sudu za ratne zločine (napade na civile srpske nacionalnosti) koji mu se stavljaju na teret te da su neistiniti navodi – da se Karadžiću pravdao da bi sebe mogao inkriminirati svjedočenjem budući da je još osumnjičen pred domaćim sudovima.
Podsjetimo Raspravno vijeće pod predsjedanjem južnokorejskog suca O Gon Kwona Karadžića je oslobodilo na polovici suđenja – točke optužnice za genocid u više općina na početku rata 1992.godine, gdje je Srpska demokratska stranka nasilno preuzela vlast i protjerala stanovništvo nesprske nacionalnosti.
No takve sreće nije imao u vezi oslobađanja točke optužnice za uzimanje međunarodnih promatrača za taoce, a Raspravno vijeće je utvrdilo kako se mora obraniti i od optužbi za teror nad Sarajlijama – što trenutno radi, progone te genocid u Srebrenici, zločine navedene u 10, od ukupno prvotnih 11 točaka optužnice.
Žalbeno vijeće je odbacilo Karadžićeve navode da je Raspravno vijeće krivo ocijenilo da je osoblje Ujedinjenih naroda bilo pod zaštitom međunarodnih pravnih konvencija „budući da je aktivno sudjelovalo u neprijateljstvima, a čak i ako nije – postojao je razlog da se vjeruje da imaju taj status.“
Karadžić se naime pravdao da je uzimanje međunarodnih promatrača za taoce rezultat njihove suradnje s NATO-vim snagama koje su izvele zračne udare na položaje Vojske Republike Srpske.
U svojem odbijanju Karadžićeve žalbe suci su podsjetili na običajno međunarodno pravo (Common Article 3) koje zabranjuje uzimanje za taoce – osoba koje aktivno ne sudjeluju u neprijateljstvima.
Karadžić se i trenutno, tijekom svoje obrane koju zastupa sam, trudi pokazati kako je UN prešao na stranu sarajevskih vlasti i preporučio na temelju krivih informacija i manipulacija – NATO zračne udare po položajima VRS-a.
U utorak je suđenje nastavljeno ispitivanjem još dvojice oficira VRS-a koji su došli osporiti optužbe za namjerno gađanje sarajevskih civila kojih je tijekom troipogodišnje opsade (1992-1995) ubijeno skoro 12 tisuća.
Dok nema problema s dovođenjem pripadnika vojske čiji je bio vrhovni zapovjednik kao predsjednik RS u vrijeme rata, Karadžiću niz stranih diplomata, kao i pripadnika vojski druge dvije zaraćene strane – šalje odbijenice da dođu u Den Haag i svjedoče u njegovu obranu.
Odvjetnik Nasera Orića, bivšeg zapovjednika Armije BiH na području Srebrenice, izvijestio je sud u vezi zahtjeva Karadžića za izdavanjem obvezujućeg naloga (subpoene) za svjedočenjem – da je on neutemeljen te da razlozi, zbog kojih bi njegov klijent treba dati istaz – nisu valjani.
U opovrgavanju zahtjeva za izdavanjem obvezujućeg naloga obrana je podsjetila kako je njezin klijent Orić oslobođen na Haškom sudu za ratne zločine (napade na civile srpske nacionalnosti) koji mu se stavljaju na teret te da su neistiniti navodi – da se Karadžiću pravdao da bi sebe mogao inkriminirati svjedočenjem budući da je još osumnjičen pred domaćim sudovima.
