Baš 2006. godine, kada je James Bond na filmskom platnu u supersoničnom vozio stigao u Casino Royale u Montenegro, Crna Gora doživjela je najveću željezničku tragediju u njenoj istoriji u kojoj je poginulo 44 ljudi, a više od 200 povrijeđeno.Time je na najgori mogući način skrenuta pažnja na to kakavim se prugama i željeznicama saobraća.
Željeznica Crne Gore je jedan od najvažnijih sistema za građane, privredu i naročito za turizam. Zadnjih godina su uložena određena sredstva u poboljšanje infrastrukture i kupovinu novih kola, koja će se tek pustiti u promet, međutim, po mišljenju stručnjaka, Crna Gora se nalazi u donjem dijelu skale po kojoj se mjeri kvalitet željezničkih usluga.
Sistemski nedostatak crnogorske željeznice je potpuna orijentisanost na prugu Bar-Beograd. Ovo će se, možda, promijeniti, ukoliko nova pruga, koja treba da se otvori ka Nikšiću, u budućnosti, dobije nastavak ka Bosni i Hercegovini, ali u međuvremenu se pokazalo da se ovaj nedostatak u određenim okolnostima može pokazati i kao povoljnost.
Upravo zbog ove činjenice, odluka Hrvatske da ukine pojedine međunarodne linije iz Bosne i Hercegovine ne proizvodi nikakve posljedice po Crnu Goru, kaže saobraćajni stručnjak Emin Duraković, koji naglašava da se crnogorski željeznički sistem suočava sa brojnim problemima.
“Dok je “Ćira” postojao bio je, sigurno, konkurentan mnogim željeznicama iz toga vremena. Ako sad poredimo stanje naše željeznice i ono što imamo kao željeznički sistem u Evropi, mislim da se Crna Gora nalazi na apsolutnim marginama i na donjem dijelu ljestvice sa aspekta i razvijenost i konkurentnosti i bezbjednosti”, ocjenjuje Duraković.
"Crnoj Gori nijesu potrebni vozovi koji "lete" 200-300 km/h, jer se radi o brdsko-planinskoj pruzi. Naši prioriteti su da crnogorska pruga bude bezbjedna i prohodna", rekao je za naš radio direktor Željezničke infrastrukture Crne Gore Zarija Franović, koji kaže da je od finansijskih sredstava do sada u funkciji, "nešto iskorišćeno, a nešto će se tek iskoristiti", 174 miliona eura.
“Ove godine završavamo kompletno, imaćemo novu prugu od Kolašina do granice sa Srbijom. Radimo na elektromreži osavremenjavanje, zatim, energetskim postrojenjima, elektrolučnim postrojenjima, i ove četiri godine smo, zaista, napravili puno. Ako bismo poredili ovaj naš dio i dio ulaz iz Srbije u Crnoj Gori, dosta je prioriteta da Srbije pokrene remont prema granici sa Crnom Gorom, jer taj dio je, u stvari, jedno usko grlo gdje se zaista više nego dugo putuje, u odnosu na prethodne godine. Dakle, tu se malo laže”, kaže Franović
Saobraćajni ekspert Emin Duraković kaže da su među glavnim problemima crnogorskog željezničkog sistema upravo nedovoljna ulaganja.
“Glavne problemske tačke našeg željezničkog sistema su, prije svega, tehničko - tehnološka zastarjelost i mali stepen raspoloživosti kapaciteta, u ovom trenutku neriješeno, ili nedovoljno srećno riješeno, prestruktuiranje željezničkog sistema kao jednog organizacionog sistema. Trenutno, gotovo svi sistemi i infrastruktura i prevoz putnički i teretni se nalazi u jednom neodrživom stanju, koji se značajno subvencionira od strane države. Veoma je skupo održavanje naše pruge. Znamo da je za održavanje našeg zajedničkog sistema godišnje neophodno izdvojiti oko 18 – 20 miliona eura, a zadnjih godina se ulaže od pet do sedam miliona, mislim na tekuće i investiciono ulaganje. Mislim da je to apsolutno nedovoljno”, smatra Duraković.
Rukovodioci i nezavisni eksperti se vjerovatno nikad neće usaglasiti u vezi ocjene stanja željeznice.
Pravu ocjenu kvaliteta željezničkih usluga u Crnoj Gori odredjuju građani koji koriste ovu vrstu prevoza, kao i gosti koji ovdje doputuju vozom:
Željeznica Crne Gore je jedan od najvažnijih sistema za građane, privredu i naročito za turizam. Zadnjih godina su uložena određena sredstva u poboljšanje infrastrukture i kupovinu novih kola, koja će se tek pustiti u promet, međutim, po mišljenju stručnjaka, Crna Gora se nalazi u donjem dijelu skale po kojoj se mjeri kvalitet željezničkih usluga.
Sistemski nedostatak crnogorske željeznice je potpuna orijentisanost na prugu Bar-Beograd. Ovo će se, možda, promijeniti, ukoliko nova pruga, koja treba da se otvori ka Nikšiću, u budućnosti, dobije nastavak ka Bosni i Hercegovini, ali u međuvremenu se pokazalo da se ovaj nedostatak u određenim okolnostima može pokazati i kao povoljnost.
Upravo zbog ove činjenice, odluka Hrvatske da ukine pojedine međunarodne linije iz Bosne i Hercegovine ne proizvodi nikakve posljedice po Crnu Goru, kaže saobraćajni stručnjak Emin Duraković, koji naglašava da se crnogorski željeznički sistem suočava sa brojnim problemima.
“Dok je “Ćira” postojao bio je, sigurno, konkurentan mnogim željeznicama iz toga vremena. Ako sad poredimo stanje naše željeznice i ono što imamo kao željeznički sistem u Evropi, mislim da se Crna Gora nalazi na apsolutnim marginama i na donjem dijelu ljestvice sa aspekta i razvijenost i konkurentnosti i bezbjednosti”, ocjenjuje Duraković.
"Crnoj Gori nijesu potrebni vozovi koji "lete" 200-300 km/h, jer se radi o brdsko-planinskoj pruzi. Naši prioriteti su da crnogorska pruga bude bezbjedna i prohodna", rekao je za naš radio direktor Željezničke infrastrukture Crne Gore Zarija Franović, koji kaže da je od finansijskih sredstava do sada u funkciji, "nešto iskorišćeno, a nešto će se tek iskoristiti", 174 miliona eura.
“Ove godine završavamo kompletno, imaćemo novu prugu od Kolašina do granice sa Srbijom. Radimo na elektromreži osavremenjavanje, zatim, energetskim postrojenjima, elektrolučnim postrojenjima, i ove četiri godine smo, zaista, napravili puno. Ako bismo poredili ovaj naš dio i dio ulaz iz Srbije u Crnoj Gori, dosta je prioriteta da Srbije pokrene remont prema granici sa Crnom Gorom, jer taj dio je, u stvari, jedno usko grlo gdje se zaista više nego dugo putuje, u odnosu na prethodne godine. Dakle, tu se malo laže”, kaže Franović
Saobraćajni ekspert Emin Duraković kaže da su među glavnim problemima crnogorskog željezničkog sistema upravo nedovoljna ulaganja.
“Glavne problemske tačke našeg željezničkog sistema su, prije svega, tehničko - tehnološka zastarjelost i mali stepen raspoloživosti kapaciteta, u ovom trenutku neriješeno, ili nedovoljno srećno riješeno, prestruktuiranje željezničkog sistema kao jednog organizacionog sistema. Trenutno, gotovo svi sistemi i infrastruktura i prevoz putnički i teretni se nalazi u jednom neodrživom stanju, koji se značajno subvencionira od strane države. Veoma je skupo održavanje naše pruge. Znamo da je za održavanje našeg zajedničkog sistema godišnje neophodno izdvojiti oko 18 – 20 miliona eura, a zadnjih godina se ulaže od pet do sedam miliona, mislim na tekuće i investiciono ulaganje. Mislim da je to apsolutno nedovoljno”, smatra Duraković.
Rukovodioci i nezavisni eksperti se vjerovatno nikad neće usaglasiti u vezi ocjene stanja željeznice.
Pravu ocjenu kvaliteta željezničkih usluga u Crnoj Gori odredjuju građani koji koriste ovu vrstu prevoza, kao i gosti koji ovdje doputuju vozom:
