Ukidanje ino linija dodatno će oštetiti željeznice u BiH

Svih pet vozova, koji iz Bosne i Hercegovine idu prema Evropi, biće ukinute. Tako su odlučile Hrvatske Željeznice, jer ti bh. vozovi prolaze kroz hrvatsku teritoriju. Biće ukinute jer BiH nema novca da plati cijene trasa, koje se, po preliminarnom cjenovniku, kreću od 10 do 15 eura po voznom kilometru. Sindikalni predstavnici BiH, Hrvatske, Srbije i Slovenije pobunili su se protiv ovakve odluke.

Tek što je pušten u promet, na relaciji Sarajevo-Ploče-Sarajevo, novi niskopodni elektromotorni voz će biti ukinut! Hrvatske Željeznice ne dozvoljavaju promet voza hrvatskom prugom, kako je to do sada bilo.

Od Željeznica Federacije BiH traže da plati visoke troškove trase, čija je realna cijena manja za 20%. Glasnogovornica Željeznica Federacije BiH, Mirjana Vasić, ističe kako je to apsolutno neprihvatljivo.

“Ovakvim stavom Uprava HŽ -putnički prijevoz ponovo je rekla ne , ali na jedan drugi način. Dakle, niskopodni elektromotorni voz saobraćaće od 2. jula 2012. godine, ali na relaciji Zenica- Sarajevo – Mostar, a u dogledno vrijeme, možda i prema Banja Luci”, navodi Vasić.

Novi, visokokomforni i savremeno opremljeni, niskopodni, elektromotorni voz bio je u skladištu tri godine. U rad je pušten 13. juna. Proizvela ga je hrvatska firma “Končar” i potom, prodala Željeznicama Federacije BiH.

Profesor sarajevskog Fakulteta za saobraćaj i komunikacije Osman Lindov smatra da su susjedi povećali taksu, jer očekuju povećanje cijena prijevoza vozom.

“ Jer ovaj voz, izuzetno kvalitetan voz, u stvari je pokusni kunić koji su oni pravili, na nama se učili. Cijena karte kod tog voza neće biti ista kao kod dosadašnjih elektičnih vozova, tako da je, možda, to namjera bila, da se sa većom kvalitetom usluga, sa većom cijenom karte, uvede i veća taksa” , kaže Lindov.

Za profesora Lindova neshvatiljivo je da se na vrijeme nisu riješila pitanja infrastrukture, jer, kako kaže, kvalitetnom vozu kakav je ovaj, ne odgovara postojeća infrastruktura.

“Mi, ako smo mislili voziti samo taj voz po Bosni i Hercegovini, onda smo se prevarili. Taj voz mora izaći u Hrvatsku, mora izaći u Mađarsku. Mi smo morali imati u vidu da vidimo da li će on imati, eventualno, neki spor s infrastrukturom. Neshvatljivo je da o tome nismo razgovarali prije pet godina i da se nismo ponašali tako”, navodi Lindov.

Na pitanje zašto su Hrvatske Željeznice donijele ovakvu odluku, dobili smo pismeni odgovor da 46, od ukupno 56, međunarodnih linija stvaraju gubitke u iznosu od oko pet miliona eura godišnje.

Režemo granice s Evropom

Federalni ministar prometa i komunikacija Enver Bijedić smatra kako su Hrvatske Željeznice donijele odluku na koju imaju pravo, jer, međunarodne putničke linije Bosne i Hercegovine i Slovenije, nisu ekonomski opravdane za Hrvatsku.

“Na taj način “Hrvatske željeznice” žele da zabrane putnički saobraćaj, a samim tim, da svim okolnim zemljama onemoguće normalno funkcionisanje preko njihove teritorije, njihovih pruga”, tvrdi ministar Bijedić.

Zamjenik predsjednika Samostalnog sindikata izvršnog osoblja podružne infrastrukture Željeznica Federacije BiH, Mehmed Bešić, ističe kako ovim činom Hrvatska već zatvara granice za građane BiH.

„Ako je već Bosna i Hercegovina smogla snage da daje koridor, dolje cestovnim putem, povezivanje na jugu, zašto ne bi Hrvatska omogućila građanima BIH da imaju izlaz ka zapadu?!“ – kategoričan je Bešić.

Dopredsjednik Sindikata prometnika vlakova Hrvatske, Srećo Stepić, smatra kako je glavni problem to što se uprave željeznica iz zemalja regiona nisu mogle dogovoriti oko raspodjele troškova za održavanje željezničkih putničkih linija, koje su povezivale države Balkana sa Evropom.

“Režemo granice sa Evropom i zatvorićemo se svi u svoje granice. Vozićemo vlakove u svojim granicama, što, po nama, nije normalno. Uprave su tu da se dogovore za troškove, i isto tako, za raspodjelu prihoda“, smatra Stepić.

Stepić ističe kako će ovakva odluka Željeznica Hrvatske najviše štetiti hrvatskom turizmu, jer se, kako kaže, država odredila kao turistička zemlja, a ovim činom onemogućava turistima da doputuju.

„Turisti u Evropi, na svu sreću, putuju u velikoj većini vlakovima. Vlakovi su u Zapadnoj Evropi popunjeni. Mi smo, praktički, ostali da povezujemo samo grad Zagreb. Bosna i Hercegovina će ostati da povezuje možda Zenicu, Sarajevo, Mostar i ostale dijelove“ , uvjeren je Stepić.

Predstavnik Samostalnog sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti Željeznica Republike Srpske, Mladen Katanić smatra da je ovakav potez, korak ka uništenju domaćih željezničkih kompanija:

„Politika je, sigurno, krivac. Ja ne mogu da se otmem utisku da ovdje nisu mnogi drugi, veći lobiji, sa Zapada, koji žele da unište nas kao operatere na ovom području.“

No, ono što je još jedan od dokaza nerezonskog rada bosanskohercegovačkih institucija i kompanija, odnosi se na poduhvate Željeznica Federacije BIH, kada su kupili osam talgo vozova i jedan voz od „Končara“.

Prije svega, talgo vozovi razvijaju brzinu i do 120 km na sat, a po bosanskhercegovačkim prugama može se voziti maksimalno 80 km na sat. Neznanje ili preuranjenost?

Profesor Lindov smatra da će ovakav željeznički vozni park ostati neupotrijebljen.

„Mislim da toliku ponudu prijevozu putnika ne možemo ispuniti u narednih 10 godina. Nisu problem vozovi, nego su problemi, u onom dijelu, može li infrastruktura te velike brzine podnijeti. Nećemo i ne smijemo mi razvijati velike brzine kad nama fali vagona za prijevoz tereta. To je nečija odluka koje je bila loša po BiH“, zaključuje Lindov.