Pošto su lideri 27 zemalja članica Evropske unije, na sjednici Evropskog savjeta u Briselu dali “zeleno svijetlo”, pristupni pregovori Crne Gore sa EU biće otvoreni na Međuvladinoj konferenciji koja se održava u petak 29. juna u Briselu.
Kako će Crna Gora odgovoriti izazovima koji je čekaju tokom pregovora? Da li su za vlast pregovori sa EU nagrada ili razlog za zabrinutost? I, da li postoji veza pregovora i nadanja građana da će ubrzo živjeti bolje?
Odluka Evropskog savjeta o početku pristupnih pregovora Crne Gore sa Evropskom Unijom predstavlja definitivnu i očekivanu potvrdu jedoglasne odluke evropskih šefova diplomatija donijete prije tri dana u Luksemburgu.
Crna Gora je pozvana da se ozbiljno pozabavi pitanjima od interesa utvrđenih u Izvještaju o napretku, posebno nezavisnošću sudstva, borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala, uz naglašavanje važnosti vladavine prava i osnovnih ljudskih prava. Pored toga, uz predstojeći skrining izvještaj o nivou usklađenosti crnogorskih zakona sa evropskom pravnom tekovinom i stanju crnogorskih institucija, biće uključen i Europolov izvještaj o stanju u vezi sa organizovanim kriminalom u Crnoj Gori.
Boris Marić, pravni savjetnik u Centru za građansko obrazovanje i član radne grupe za poglavlje 23, kao neko ko je direktno uključen u proces, izražava ozbiljnu zabrinutost u vezi kapaciteta Crne Gore da odgovori izazovima u predstojećem procesu.
"Mislim da Crna Gora uopšte nije dovoljno uradila na izgradnji administrativnih kapaciteta u prethodnom periodu koji je trebalo iskoristiti upravo za to. Crna Gora je mala zemlja i da je i rađeno kako je trebalo, ti kapaciteti bi bili nedostatni. Oni su još nedostatniji zbog činjenice da su domaće institucije politizovane. Upravo tu se krije zamka sa političkom voljom. Ovdje ne postoji politička volja da se depolitizuju institucije koje bi morale profesionalno i nezavisno da rade. Počev od pravosuđa, pa zaključno sa državnom upravom, odnosno, administracijom koje su ključne za izgradnju administrativnih kapaciteta i za nešto što su kapaciteti Crne Gore i u institucionalnom i u individualnom smislu, za pregovore i pridruživanje EU", pojašnjava Marić.
Osvojena nova stepenica u procesu priključenja EU, u Crnoj Gori je skoro jednoglasno pozdravljena. Međutim, očigledno je da, iako su i jedni i drugi bili zadovoljni, vlast i opozicija imaju potpuno različit doživljaj ulaska Crne Gore u pristupne pregovore sa EU. Prvi smatraju da su dobili priznanje i važan adut za predstojeće parlamentarne izbore, a drugi da će ulazak u pregovore predstavljati moćan mehanizam EU za kontrolu i pritisak na vlast.
Zamjenik glavnog i odgovornog urednika dnevnika Vijesti Nedjeljko Rudović kaže da ga raduje što se svi raduju.
Nedjeljko Rudović
"Kao u svakoj mogućoj situaciji, političari postaju politikanti kako bi za sebe iskoristili najviše od onoga što je objektivno velika prednost za Crnu Goru i njene građane. Bilo je očekivano da će iz DPS-a to predstavljati kao svoj uspjeh koji treba da im da krila da na izborima koje očekujemo u septembru još jednom osvoje vlast, kao što je očekivano i da opozicija priča priču koja njima odgovara. Meni je ipak najvažnije da je otvaranjem pregovora najviše dobila Crna Gora, odnosno, njeni gradjani koji će sada imati svesrdnu pomoć i u vidljivom i u onom nevidljivom smislu EU, odnosno, razvijenih zapadnih demokratija da od Crne Gore stvore jednu uredjenu, pravnu i ekonomski prosperitetnu državu."
Vijest o odluci EU da sa Crnom Gorom počne proces pristupnih pregovora, na čas su bacile u drugi plan velike nevolje sa kojima se Crna Gora suočava, odnosno, teške ekonomske probleme koji prijete da postanu još mnogo teži. Manjak novca u državnoj kasi, dramatičan rast javnog duga, velika nezaposlenost, teška nelikvidnost privrede, a sve začinjeno činjenicom da Vlada do sada nije ponudila ideju za izlazak iz ovih problema.
"Socijalno-ekonomska situacija je veoma teška", kaže za RSE član rukovodstva Unije slobodnih sindikata Zvonko Pavićević.
"Generalno, dobro je što smo dobili pregovore za pristupanje EU, ali to ne znači da će se teški socijalno-ekonomski problemi riješiti u kratkom, a bojim se da neće ni u dužem periodu. Moraće mnogo toga da se uradi, moraće drugačije da se radi...", napominje Pavićević.
Čini se da su sami građani, koji pozitivno doživljavaju početak pregovora, svjesni da je ulazak u pristupne pregovore sa EU važan za širi društveni interes i ne pokazuju naivna očekivanja da će se time nešto preko noći promijeniti.
