Slučaj "Žikine dinastije": Apsurd prevođenja srpskih filmova

U Hrvatskoj ponovo skandal oko prijevoda srpskih filmova na hrvatski jezik. Komercijalna, RTL televizija skinula je u nedjelju uveče, s udarnog termina, srpsku komediju 'Žikina dinastija', režisera Zorana Čalića, jer ju je Vijeće za elektroničke medije upozorilo da film mora imati titlove na hrvatskom.

U RTL-u tvrde da je riječ pristranoj i neprofesionalnoj odluci i traže ostavku članova Vijeća, a mnogi javni i kulturni djelatnici cijeli slučaj nazivaju skandaloznim i najobičnijim nacionalističkim ispadom.

„Ideja o titlovanju srpskih filmova je potpuno stupidna, potpuno maloumna“, ponavlja književnik Miljenko Jergović.

Slično je komentirao i poznati režiser i predsjednik Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar.

„To je direktan nacionalistički incident! Nastao je i temeljem činjenice što ljudi ne poznaju zakone Republike Hrvatske, a ogromne plaće primaju da ih provode. Mislim da je to i upozorenje da se hrvatsko društvo konačno pozabavi stanjem u Vijeću za elektroničke medije“, upozorava Hribar.

Prvi put se 'slavno titlovanje' dogodilo 1999. s filmom 'Rane' Srđana Dragojevića i javnost se, podsjeća Jergović, već tad, u doba Tuđmanove vlasti, posprdno smijala.

„ Tad je to", sjeća se Jergović, "izazvalo kolektivno veselje i kolektivne odlaske odlaženje u zagrebačku Kinoteku gdje su 'Rane' prikazivane, gdje su ljudi gledali film samo zato da bi čitali titlove, tako da su propustili jedan odličan film, čitajući te titlove. To je bila jedna 'društvena komedija' u kojoj su se, zapravo, svi rugali tom pokušaju prevođenja srpskih filmova.“

Ishitrena odluka

Trinaest godina kasnije, upravo u večeri u kojoj je hrvatski narod, na referendumu, odlučio ući u Europsku uniju, to više nije ni smiješno, već nedopustivo.

Hribar upozorava da potez Vijeća za elektroničke medije nema uporište u Zakonu o audiovizualnim djelatnostima, u kojem, kaže, jasno piše slijedeće:

„Na području Republike Hrvatske se u javno prikazivanje, strani filmovi, puštaju prevedeni“.

Ali, pojašnjava Hribar, ima i dalje:

„Filmove na jezicima onih nacionalnih manjina, koji su dostupni većini građana, nije niti pragmatično, a niti zakonski, nužno prevoditi. Prema tome", zaključuje predsjednik HAVC-a, "u pitanju nije zakonsko djelovanje već je Vijeće za elektroničke medije napravilo direktan nacionalistički incident.“

Analitičarka medija i profesorica etike na Fakultetu političkih znanosti, Gordana Vilović, također se, sjeća gorkog okusa smijeha kojeg su izazivali hrvatski titlovi na Dragojevićevom filmu „Rane“ ili „Ozlijede“, na hrvatskom, ali smatrala je, kaže, da je to 'razlikovino ludilo' među jezicima zaustavljeno i da su društva zrelija.

„Smatram da je to apsurdna odluka, ishitrena, u cijelosti nepromišljena i može imati duboke konzekvence. Ulazi se u nešto što je potpupno apsurdno i što izaziva smijeh i podozrenje većeg dijela javnosti“, navodi Vilović.

U Vijeću za elektroničke medije nismo uspjeli dobiti izjavu.

"Ako Vijeće za elektroničke medije tako reagira u ovom slučaju, a zapostavlja niz drugih situacija gdje bi trebalo govoriti o problemima koji se prikazuju na Televiziji, makar to bila i komercijalna televizija, onda takvo Vijeće ne treba uopće ni postojati“, ocjenjuje Vilović.

Glasnogovrnica državne televizije Dorotea Lazanin-Jelenc, podsjeća da je HRT, krajem prošle godine, bez prijevoda, i bez sličnih opomena, emitirala cijeli filmski ciklus pod nazivom Filmovi naših susjeda.

„Dakle, HRT nije imao sličnih upozorenja niti bilo kakvih prigovora od strane Vijeća, a emitirali smo krajem prošle godine, izvorno na srpskom, 'Maratonce', u rujnu 'Ko to tamo peva' a u šestom mjesecu 'Mi nismo andjeli'. Emitirali smo, također, i seriju 'Miris kiše na Balkanu' i nismo imali ni negativnih reakcija gledatelja“, navodi ona.

Zbog svega toga, komercijalna RTL televizija, postupanje Vijeća smatra i diskriminatorskim, poziva na ostavku predsjednika Zdenka Ljevaka i svih 7 članova Vijeća, te najavljuje pravnu bitku.