Povećava se broj korisnika, ali i opasnosti na Internetu

U BiH još ne postoje tačni i pouzdani podaci o broju informatički pismenih ljudi, ali određene procjene govore da ih je u ovom trenutku oko 40 odsto.

Međutim, velikom broju bosansko-hercegovačkih građana računari više služe za zabavu, nego za obrazovanje, a tu je, prema podacima Asocijacije informatičara BiH, prisutno 60 posto srednjoškolaca.

Računar nabavljaju da bi ga koristili za zabavu ili konkretno samo za Facebook ili druge društvene mreže.

Ipak povećanje broja korisnika Interneta pokazuje da se generalno pristup Internetu u BiH približava i urbanim i ruralnim sredinama u BiH.

Sa povećanjem broja Internet korisnika, povećava se i informatička pismenost jer građani BiH imaju mogućnost da putem Interneta budu upoznati sa nizom korisnih informacija. neki sa kojima smo razgovarali kažu:

"Uživam da surfam po Internetu. Odmaram se uz to".

"Uglavnom tražim sve ono što mi treba za putovanje ili posao".

"Najviše Internet koristim za učenje jer mi je fakultet vezan za to. Poprilično dosta vremena provodim na Internetu, ali u edukativne svrhe. Nisam na Facebook-u".

"Svakodnevno, za sve pomalo. Na Internetu sam oko tri sata dnevno, više radi zabave. Mogu se čuti sa nekim osobama koje ne viđam. Neke stvari mogu saznati preko nekih stranica".

Stručnjaci ipak upozoravaju na brojne opasnosti i rizike korištenja Interneta - od krađe novca preko kartica, intelektualne svojine do krađe identiteta.

Tokom prethodne dvije godine nadležnim tužilaštvima u BiH podneseno je više od 50 izvještaja o počinjenim krivičnim djelima iz oblasti kompjuterskog kriminala.

Sa razvojem novih tehnologija sve su sofistiraniji i oblici kriminala, kaže Bojan Kornijenko iz kompanije Neseco.

"Danas sve više i više postoji pametni kriminal, gdje ljudi koriste Internet kako bi zaradili novac krađom podataka. Postoje usmjereni napadi prema pojedincima ili pojedinim kompanijama. Najgore u BiH je što još dan danas ne postoje adekvatni mehanizmi, ali se na tome radi, koji sprečavaju dječju pornografiju. Krađa kartica se dnevno dešava. Praksa u svijetu je da pojedine finansijske institucije, kada imaju neki problem, odmah objave da su podaci ukradeni, što u BiH baš i nije praksa. Još uvijek postoji zataškavanje informacija", kaže on.

Promocija medijske pismenosti

Ozbiljne prijetnje da će srušiti kompjuterske sisteme institucija vlasti u BiH, prije nekoliko mjeseci uputila je hakerska grupa pod nazivom Anonymous, koja svoj ogranak ima i u BIH.

Otvoreno i javno su najavljivali napade na informacione sisteme raznih državnih resora i agencija po uzoru na djelovanje njihovih istomišljenika širom svijeta.

Koliku štetu ovakvi napadi mogu prouzrokovati, objašnjava docent na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, Saša Mrdović.

"Cilj napada može biti da se stranice učine nedostupnim. Druga vrsta napada može biti da napadači pokušaju promijeniti neke podatke na stranicama, da objave nešto što oni žele. Treći napad, koji bi mogao biti potencijalno najopasniji, je da dođu do nekih informacija koje nisu javne prirode i da te informacije distribuiraju dalje ili s njima nešto urade", kaže on.

BiH još uvijek nema nijednu agenciju niti sektor za borbu protiv internet kriminala.

Pri Državnoj agenciji za istrage i zaštitu SIPA, trebao je biti formiran Centar za borbu protiv cyber kriminala, ali to još uvijek nije urađeno.

Pionirske korake napravio je MUP RS, koji je formirao posebnu jedinicu za borbu protiv cyber kriminala, što je prvo odjeljenje te vrste u cijeloj BiH.

Od hakera i cayber kriminala strahuje cijeli svijet, ali problem u BiH predstavlja nedostatak novca koji se ulaže u sigurnosne sisteme.

Ali je i mali broj za tu vrstu posla edukovanih ljudi, smatra bivši obavještajac, Predrag Ćeranić.

"Mehanizam odbrane od cyber kriminala u BiH je u povoju. Koliko znam, MUP RS ima odjeljenje za suprotstavljanje cyber-kriminalu, a formirano je neposredno nakon što je došlo do izmjene Zakona o krivičnom postupku, odnosno o nekoliko članova zakona koji definišu taj vid kriminaliteta", kaže on.

O rizicima i prijetnjama koji vrebaju svakim izlaskom na mrežu, javnom kampanjom pokušala je upozoriti Regulatorna agencija za komunikacije BiH.

Počela je promociju medijske pismenosti i zaštitu djece i maloljetnika od potencijalno štetnih sadržaja na Internetu već 2010. godine.

U okviru ove kampanje, na preko 100 RTV stanica, emitovani su spotovi koji ukazuju na moguće opasnosti, kao što su nasilje i pornografski sadržaji, te kontakti sa pedofilima i radikalnim grupama u društvu, kaže portparol Agencije, Amela Odobašić.

"Kampanja podizanja svijesti roditelja, u prvom redu je veoma važna da se ima kontrola. U okviru te kampanje je održana i jedna konferencija. To samo znači početak aktivnosti jer smo mi, kao regulatorna agencija, inicijatori. U svakom slučaju, tako složeno pitanje zahtjeva veći angažman svih sudionika - pedagoga, roditelja, relevantnih ministarstava i svakog drugog segmenta našeg društva, koji trebaju da se aktivno uključe u izradu zakonske regulative da bi se suzbile sve negativne pojave koje su evidentne i u BiH", kaže Odobašić.