Ove sedmice obilježena je 19. godišnjica od zločina u logoru Keraterm u Prijedoru. To je bila prilika da članovi udruženja logoraša apeluju na Prijedorčane da pomognu u otkrivanju grobnica ubijenih logoraša.
Kroz logor Keraterm prošlo je 3000 nesrba, a ubijeno je više od 400. Pred Haškim tribunalom osuđeno je pet osoba za ove zločine.
Logor Keraterm nalazio se u krugu Fabrike keramičkih proizvoda smještene na "novoj" cesti Prijedor - Banja Luka, nedaleko od centra Prijedora.
Početkom rata 1992. godine hapšeni su Bošnjaci i Hrvati i odvođeni u ovaj logor. Mnogi od njih nikad se nisu vratili. Refika Ališković u Keratermu je izgubila muža. Sjeća se posljednjeg susreta:
„U mene muž odveden je 20. jula 1992., imao je 24 godine. Dao mi je kćerku iz naručja. Nisam ga još pronašla“, prisjeća se ona.
Fikret Alić preživio je strahote logora Keraterm. Bio je zatočen 56 dana. Fotografija na kojoj je imao 40 kila, sa izbačenim rebrima, iza bodljikave žice logora obišla je svijet. Danas samo kaže:
„Ovaj je logor bio strava i užas.“
Batine, mučenje, ubijanje, seksualno zlostavljanje i drugi oblici fizičkog i psihičkog zlostavljanja bili su uobičajena pojava u logoru Keraterm. Stražari u logoru i druga lica koja su dolazila u logor koristili su sve vrste oružja i predmeta za fizičko zlostavljanje zatočenika.
Prozvano Tužilaštvo BiH
Posebno su muslimanski i hrvatski politički i društveni rukovodioci, intelektualci, imućniji građani i nesrbi za koje se smatralo da su pružali otpor bosanskim Srbima, podvrgavani teškim mučenjima ili ubijani. Više od 400 ih je ubijeno, kaže predsjednik Udruženja logoraša „Prijedor 1992“ Mirsad Duratović.
„Kroz logor Keraterm je, prema našim evidencijama, prošlo nešto preko 3.000 prijedorskih nesrba. Također po evidencijama koja se vode u udruženjima, nešto preko 400 ih je ubijeno ili odvedeno u nepoznatom pravcu iz logora Keraterm. Najveći masakr se desio 24. jula 1992. godine kada su za jednu noć ubijena 204 logoraša“, navodi Duratović.
Duratović kaže da se traga još uvijek za posmrtnim ostacima 120 logoraša. Stoga su i ove, kao i prethodnih godina prilikom obilježavanja godišnjice stradanja apelovali na Prijedorčane koji znaju gdje su ukopani da otkriju mjesta grobnica, kako bi mogli biti dostojanstveno sahranjeni.
„Poruka je poslata svim komšijama okolo da otkriju lokacije grobnica.“
Duško Sikirica, Damir Došen, Dragan Kolundžija osuđeni su pred Haškim tribunalom za zločine u Keratermu, sa još dvije osobe. No, Edin Ramulić iz udruženja Prijedorčanki „Izvor“ kaže kako su svi već na slobodi.
„Oni su priznali krivicu i svi su dobili tako blage kazne da se sva petorica nalaze već na slobodi“, kaže Ramulić.
Sud BiH izrekao je dugotrajnu zatvorsku kaznu 31 godinu Dušku Kneževiću, koji je bio stražar u logoru. No, predsjednik udruženja logoraša „Prijedor 1992“ Mirsad Duratović kaže da Sud BiH nije podigao dovoljno optužnica.
„Prozvano je Tužilaštvo BiH zbog neprocesuiranje ovih zločina na ovome području, jer ovih šest sela ovdje u kojima je ubijeno skoro oko 1.800 civila. Nijedna optužnica, nijedan proces još! Optužnica nije podignuta još, a da ne govorim da je bilo procesa. Znači taj odjel Tužilaštva BiH i tužiteljica Džemila Begović su direktno prozvani da podnesu ostavke, kao i komplet njihova ekipa koja radi ovdje na terenu - jer nisu se dokazali za ovih 10 godina da su u stanju da riješe problem. Izjave se uzimaju iz dana u dan, ljudi daju po 10 puta izjave, a ništa se ne dešava“, ističe Duratović.
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.
Kroz logor Keraterm prošlo je 3000 nesrba, a ubijeno je više od 400. Pred Haškim tribunalom osuđeno je pet osoba za ove zločine.
Logor Keraterm nalazio se u krugu Fabrike keramičkih proizvoda smještene na "novoj" cesti Prijedor - Banja Luka, nedaleko od centra Prijedora.
Kroz logor Keraterm prošlo je 3000 nesrba, a ubijeno je više od 400.
Početkom rata 1992. godine hapšeni su Bošnjaci i Hrvati i odvođeni u ovaj logor. Mnogi od njih nikad se nisu vratili. Refika Ališković u Keratermu je izgubila muža. Sjeća se posljednjeg susreta:
„U mene muž odveden je 20. jula 1992., imao je 24 godine. Dao mi je kćerku iz naručja. Nisam ga još pronašla“, prisjeća se ona.
Fikret Alić preživio je strahote logora Keraterm. Bio je zatočen 56 dana. Fotografija na kojoj je imao 40 kila, sa izbačenim rebrima, iza bodljikave žice logora obišla je svijet. Danas samo kaže:
„Ovaj je logor bio strava i užas.“
Batine, mučenje, ubijanje, seksualno zlostavljanje i drugi oblici fizičkog i psihičkog zlostavljanja bili su uobičajena pojava u logoru Keraterm. Stražari u logoru i druga lica koja su dolazila u logor koristili su sve vrste oružja i predmeta za fizičko zlostavljanje zatočenika.
Prozvano Tužilaštvo BiH
Posebno su muslimanski i hrvatski politički i društveni rukovodioci, intelektualci, imućniji građani i nesrbi za koje se smatralo da su pružali otpor bosanskim Srbima, podvrgavani teškim mučenjima ili ubijani. Više od 400 ih je ubijeno, kaže predsjednik Udruženja logoraša „Prijedor 1992“ Mirsad Duratović.
„Kroz logor Keraterm je, prema našim evidencijama, prošlo nešto preko 3.000 prijedorskih nesrba. Također po evidencijama koja se vode u udruženjima, nešto preko 400 ih je ubijeno ili odvedeno u nepoznatom pravcu iz logora Keraterm. Najveći masakr se desio 24. jula 1992. godine kada su za jednu noć ubijena 204 logoraša“, navodi Duratović.
Duratović kaže da se traga još uvijek za posmrtnim ostacima 120 logoraša. Stoga su i ove, kao i prethodnih godina prilikom obilježavanja godišnjice stradanja apelovali na Prijedorčane koji znaju gdje su ukopani da otkriju mjesta grobnica, kako bi mogli biti dostojanstveno sahranjeni.
„Poruka je poslata svim komšijama okolo da otkriju lokacije grobnica.“
Duško Sikirica, Damir Došen, Dragan Kolundžija osuđeni su pred Haškim tribunalom za zločine u Keratermu, sa još dvije osobe. No, Edin Ramulić iz udruženja Prijedorčanki „Izvor“ kaže kako su svi već na slobodi.
„Oni su priznali krivicu i svi su dobili tako blage kazne da se sva petorica nalaze već na slobodi“, kaže Ramulić.
Sud BiH izrekao je dugotrajnu zatvorsku kaznu 31 godinu Dušku Kneževiću, koji je bio stražar u logoru. No, predsjednik udruženja logoraša „Prijedor 1992“ Mirsad Duratović kaže da Sud BiH nije podigao dovoljno optužnica.
„Prozvano je Tužilaštvo BiH zbog neprocesuiranje ovih zločina na ovome području, jer ovih šest sela ovdje u kojima je ubijeno skoro oko 1.800 civila. Nijedna optužnica, nijedan proces još! Optužnica nije podignuta još, a da ne govorim da je bilo procesa. Znači taj odjel Tužilaštva BiH i tužiteljica Džemila Begović su direktno prozvani da podnesu ostavke, kao i komplet njihova ekipa koja radi ovdje na terenu - jer nisu se dokazali za ovih 10 godina da su u stanju da riješe problem. Izjave se uzimaju iz dana u dan, ljudi daju po 10 puta izjave, a ništa se ne dešava“, ističe Duratović.
Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.