Sedam kulturnih institucija - Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej, Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti, Umjetnička galerija, Bibilioteka sa slijepa i slabovidna lica i Kinoteka BiH - su pred zatvaranjem.
Uprkos brojnim apelima prethodnih godina upućenih političarima da su ove institucije simbol BiH, te da bi trebale biti od državnog značaja kao i u svakoj normalnoj zemlji, ostavljene su na brigu Sarajevskom kantonu, a budžet im je smanjen samo u posljednjih godinu i po dana za 70 posto.
«Mi se suočavamo sa golim opstankom. Ovdje nisu u pitanju prijekti. Mi ne reagiramo da smo ogorčeni zato što nismo dobili 250.000, nego smo dobili 200.000, pa to smatramo velikim kulturocidom. Ovdje se radi o
opstanku ovih institucija, plaćanju struje, grijanja, opstanku zbirki, kolekcija, dakle, biološki opstanak», kaže direktor Zemaljskog muzeja BiH Adnan Busuladžić.
Direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Medhija Maglajlić kaže da je finansijska situacija teška i u ovom muzeju, ali da je trenutno od navedenih sedam institucija najgore stanje u Umjetničkoj galeriji BiH.
«Od januara nemaju plata, nemaju toplog obroka, nemaju direktora, nemaju mogućnosti da imenuju novog direktora jer nemaju upravnog odbora. Prema tome, oni praktično i ne postoje», navela je Medhija Maglajlić.
Muhiba Kaljanac, direktorica Historijskog muzeja BiH koji je nekoliko mjeseci bio zatvoren za javnost zbog finansijskih problema, kaže kako od aktuelne vlasti niko nikad nije ni pitao zašto je muzej bio zatvoren.
A većina aktuelnih političara nikad nije ni ušla u ovaj muzej. Stoga i ne čudi činjenica da na dopise kojima su upozoravali vlasti na težak položaj ovih institucija niko nije ni odgovorao.
Protivno interesima države
Problem ovih sedam institucija mogao bi se riješiti jedino ukoliko bi one postale briga države, a ne kantona ili opština, koje ne mogu izdvojiti potrebna sredstva za njihovo nesmetano funkcioniranje, upozoravaju direktori. Predsjednik Komisije za izradu kulturne strategije BiH Ibrahim Spahić dodaje:
Ibrahim Spahić
«Ne može niko tražiti od institucija BiH da se svedu na općinsku, gradsku ili kantonalnu razinu i da ih se potpuno isključi iz onoga što je baština BiH. To je protivno interesima građana, protiv njegovih nacionalnih zajednica, kako god hoćete. Ne mogu partije zamijeniti narode, ne mogu ni manjine, ne mogu ni građane BiH, kako god se zvale. Prema tome, ovdje se radi da je to protivno interesima države BiH.»
Ministar kulture KS Ivica Šarić napominje da je ovakvo stanje u kulturnim institucijama BiH politički problem i da nema političkog interesa da se on riješi:
«Mi ove institucije stavljamo u ravan himne BiH. One imaju status podjednak i značajem i odnosom prema himni i ovim inistitucijama. Nikome ne smeta tekst himne, ali je činjenica kad se kompletira himna, dijelom velikim se kompletirala i država. A neko neće to. Tako neće ni ove institucije. Jer priznavanjem ovih institucija od značaja za državu sigurno da se učvršćuje država - i ja mislim da je to jedini problem.»
Spahić napominje da se u startegiji kulture nude rješenja:
«Predloženo je da se Zemaljski muzej uzme kao obrazac institucije BiH i riješi njegov status kroz odgovarajuća zakonska rješenja, uz napomenu da se pozivaju sve institucije u BiH, podrazumijevajući prije svega ove
institucije koje su tu, njih sedam, i sve druge koje su zainteresirane da dobiju status BiH, bez obzira jesu li u Trebinju, u Banjaluci, u Tuzli, Tešnju, a imaju te kvalitete, imaju te resurse i potrebu da dobiju status institucije BiH, da se pokrene također postupak i za njih. 2009. godine usvojili smo Deklaraciju Foruma o kulturi u kojem su ove institucije od početka učesnice, od Nacionalne biblioteke pa nadalje. 2011. godine, 23. aprila, usvojen je na kongresu na kojem su bili predstavnici cijele BiH, dokument koji se zove Deklaracija o kulturnoj politici BiH. Ovo je važno reći javnosti zato što se stvara konfuzija kao da nema u BiH usvojene kulturne politike. Usvojena strategija kulturne politike postoji.»
No, nema volje da se ona primijeni.
Direktori kulturnih institucija naponju da su učinili sve kako do zatvaranja ovih institucija ne bi došlo, a oni koji su se oglušili o njihove apele neka objašnjavaju zbog čega će ovog ljeta vrata muzeja, biblioteka i galerija biti zaključana.
Uprkos brojnim apelima prethodnih godina upućenih političarima da su ove institucije simbol BiH, te da bi trebale biti od državnog značaja kao i u svakoj normalnoj zemlji, ostavljene su na brigu Sarajevskom kantonu, a budžet im je smanjen samo u posljednjih godinu i po dana za 70 posto.
«Mi se suočavamo sa golim opstankom. Ovdje nisu u pitanju prijekti. Mi ne reagiramo da smo ogorčeni zato što nismo dobili 250.000, nego smo dobili 200.000, pa to smatramo velikim kulturocidom. Ovdje se radi o
Trenutno je od sedam institucija najgore stanje u Umjetničkoj galeriji BiH, gdje nema plata, toplog obroka, nema direktora, ni upravnog odbora.
opstanku ovih institucija, plaćanju struje, grijanja, opstanku zbirki, kolekcija, dakle, biološki opstanak», kaže direktor Zemaljskog muzeja BiH Adnan Busuladžić.
Direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Medhija Maglajlić kaže da je finansijska situacija teška i u ovom muzeju, ali da je trenutno od navedenih sedam institucija najgore stanje u Umjetničkoj galeriji BiH.
«Od januara nemaju plata, nemaju toplog obroka, nemaju direktora, nemaju mogućnosti da imenuju novog direktora jer nemaju upravnog odbora. Prema tome, oni praktično i ne postoje», navela je Medhija Maglajlić.
Muhiba Kaljanac, direktorica Historijskog muzeja BiH koji je nekoliko mjeseci bio zatvoren za javnost zbog finansijskih problema, kaže kako od aktuelne vlasti niko nikad nije ni pitao zašto je muzej bio zatvoren.
A većina aktuelnih političara nikad nije ni ušla u ovaj muzej. Stoga i ne čudi činjenica da na dopise kojima su upozoravali vlasti na težak položaj ovih institucija niko nije ni odgovorao.
Protivno interesima države
Problem ovih sedam institucija mogao bi se riješiti jedino ukoliko bi one postale briga države, a ne kantona ili opština, koje ne mogu izdvojiti potrebna sredstva za njihovo nesmetano funkcioniranje, upozoravaju direktori. Predsjednik Komisije za izradu kulturne strategije BiH Ibrahim Spahić dodaje:
Ministar kulture KS Ivica Šarić napominje da je ovakvo stanje u kulturnim institucijama BiH politički problem i da nema političkog interesa da se on riješi:
«Mi ove institucije stavljamo u ravan himne BiH. One imaju status podjednak i značajem i odnosom prema himni i ovim inistitucijama. Nikome ne smeta tekst himne, ali je činjenica kad se kompletira himna, dijelom velikim se kompletirala i država. A neko neće to. Tako neće ni ove institucije. Jer priznavanjem ovih institucija od značaja za državu sigurno da se učvršćuje država - i ja mislim da je to jedini problem.»
Spahić napominje da se u startegiji kulture nude rješenja:
«Predloženo je da se Zemaljski muzej uzme kao obrazac institucije BiH i riješi njegov status kroz odgovarajuća zakonska rješenja, uz napomenu da se pozivaju sve institucije u BiH, podrazumijevajući prije svega ove
Usvojena strategija kulturne politike postoji, tvrdi Ibrahim Spahić. ali se ne primjenjuje.
institucije koje su tu, njih sedam, i sve druge koje su zainteresirane da dobiju status BiH, bez obzira jesu li u Trebinju, u Banjaluci, u Tuzli, Tešnju, a imaju te kvalitete, imaju te resurse i potrebu da dobiju status institucije BiH, da se pokrene također postupak i za njih. 2009. godine usvojili smo Deklaraciju Foruma o kulturi u kojem su ove institucije od početka učesnice, od Nacionalne biblioteke pa nadalje. 2011. godine, 23. aprila, usvojen je na kongresu na kojem su bili predstavnici cijele BiH, dokument koji se zove Deklaracija o kulturnoj politici BiH. Ovo je važno reći javnosti zato što se stvara konfuzija kao da nema u BiH usvojene kulturne politike. Usvojena strategija kulturne politike postoji.»
No, nema volje da se ona primijeni.
Direktori kulturnih institucija naponju da su učinili sve kako do zatvaranja ovih institucija ne bi došlo, a oni koji su se oglušili o njihove apele neka objašnjavaju zbog čega će ovog ljeta vrata muzeja, biblioteka i galerija biti zaključana.
