Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, u obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a zatražio je od Republike Srpske da u narednim danima stave van snage usvojene zaključke i odluku o referendumu. U slučaju da se to ne desi, Inzko je kazao kako neće imati drugog izbora već da poništi zaključke i odluku o referendumu.
Podrška Evropske unije i SAD-a, koju su u Vijeću sigurnosti UN-a dali Inzku, kako je odluka o raspisivanju referenduma u Republici Srpskoj kršenje Dejtonskog sporazuma, kao prvu reakciju je imala djelimično revidiranje stavova Milorada Dodika, njenog predlagača.
To da je referendum direktno kršenje Dejtonskog sporazuma, ocjena je i bosanskohercegovačkih susjeda - Srbije, a posebno Hrvatske. Bh. predstavnika nije bilo u raspravi, jer se nije moglo doći do usaglašenih stavova.
A predsjednik RS u prvoj reakciji je rekao da ne odustaje od referenduma, da bi odmah potom naveo tri uslova pod kojima bi ga prolongirao.
„Ukoliko nam se ponude jasne garancije da će se riješiti problem procesuiranja zločina nad Srbima, prije svega i primarno da će se otkloniti retroaktivna primjena zakona u BiH, da će se otkloniti mogućnost da predsjednica Suda formira i prvostepeno i drugostepeno sudsko vijeće i mogućnost da Tužilaštvo i Sud BiH intervenišu u pravosuđu RS, mi smo spremni da sačekamo te garancije u jednom razumnom roku, ali nismo spremni da ne održimo referendum ukoliko nemamo jasne garancije“, kazao je Dodik.
Iako Dodik postavlja uslove Evropskoj uniji, opozicija u Republici Srpskoj je uvjerena da, i bez toga, referenduma neće biti.
Te političke partije posljednjih dvadesetak dana su ukazivale kako takvom odlukom predsjednik Republike Srpske skreće pažnju sa teške ekonomske i socijalne situacije u tom bh. entitetu na politički teren, ali i tražile odgovor na pitanje šta dalje nakon referenduma.
Istovremeno, već danima u javnosti iznose stavove kako je odlukom o referendumu sukob sa međunarodnom zajednicom otišao predaleko, te da je, prema mišljenju Dragana Čavića, predsjednika Demokratske stranke, Dodik Republika Srpsku uveo u nepotrebnu avanturu i epicenter krize koji ima međunarodne razmjere.
„Čitava serija loših poteza sada treba dobiti epilog. Očigledno je da iz ovoga političkog sukoba Dodika i njegovih trabanata sa međunarodnom zajednicom mora izići neki pobjednik – ili epilog. Koliko vidim, Dodik sada pokušava da s tom istom međunarodnom zajednicom postigne nagodbu, čime će građane RS po ko zna koji put prevariti i iznevjeriti, i ovo će biti još jedan od njegovih promašenih projekata, kao što je mreža autoputeva, novi blok Termoelektrane Gacko, aerodrom u Trebinju, koncertne dvorane, sportski stadioni i svakakva čudesa koja su, na kraju se ispostavilo, bila rezultat njegove prevelike ambicije i ogromne mašte“, smatra Čavić.
Politički avanturizam
Sličnog mišljenja je i Mladen Ivanić, predsjednik PDP-a. Zbog toga se nameće pitanje šta je onda pozadina Dodikove namjere da traži raspisivanje referenduma.
„Dodik je politički avanturista i to je najbolje pokazao na ovom primjeru. Ušao je u nešto da nije uopšte znao kako će iz toga izići. I tu nema nikakve posebne, dublje logike nego upravo i jedino - politički avanturizam koji će se najvjerovatnije završiti njegovim političkim porazom“, smatra Ivanić.
Valentin Inzko
No, da li će Milorad Dodik doživjeti politički poraz, u velikoj mjeri će zavisiti i od međunarodne zajednice i toga da li će Valentin Inzko zaista referendum poništiti, ili će Evropska unija udovoljiti Dodikovim zahtjevima.
Dok se čeka odgovor na to pitanje, za sada je jedino izvjesno kako Evropska unija i SAD u Bosni i Hercegovini neće dozvoliti da se miješaju nadležnosti države i entiteta i umanjuju, ionako slabe nadležnosti države BiH. I to posebno u vrijeme kada bi ona trebala da bude jedinstvena u dijelu koji se odnosi na evroatlantske integracije.
„Umjesto odlaska OHR-a, sada je očito da visoki predstavnik ostaje, da ni Sjedinjene Države ni EU neće podržati zatvaranje tog ureda prije nego što se ispuni poznatih 5+2 uslova i ciljeva. Dakle, već je Dodik izgubio na jednom terenu na kojem je imao značajne zahtjeve i značajna očekivanja“, kaže kolumnista RSE iz Vašingtona Kemal Kurspahić.
Ono što je međunarodna zajednica posljednjih mjesec dana konstantno ponavljala je da je raspisivanje referenduma u Republici Srpskoj kršenje Dejtonskog sporazuma, jer pitanje koje se želi postaviti građanima je u nadležnosti države, a ne entiteta.
Iako sa pravne strane njegovo provođenje ne bi imalo nikakvo dejstvo na rad državnog Suda i Tužilaštva, činjenica je kako bi se time otvorila Pandorina kutija u Bosni i Hercegovini. Iako se radi o evropskom demokratskom sredstvu, u BiH to ne bi bio slučaj jer se pitanje referenduma u ovoj zemlji uvijek dovodi u vezu sa otcjepljenjem od države.
Zbog toga je neizbježno pitanje: da li je to bio krajnji cilj vlasti u Republici Srpskoj, a Kurspahić kaže:
„Dugoročno to je korak prema disoluciji, to je testiranje vode, to je oprobavanje dokle se može ići. I u ovom slučaju Zapad neće dozvoliti i neće ozakoniti bilo kakav korak prema daljem slabljenju institucija bosanske države i svaki takav pokušaj vodiće političkoj samoizolaciji onih koji takve projekte guraju - i može u krajnjoj liniji postati štetan i po evropske ambicije Srbije.“
Podrška Evropske unije i SAD-a, koju su u Vijeću sigurnosti UN-a dali Inzku, kako je odluka o raspisivanju referenduma u Republici Srpskoj kršenje Dejtonskog sporazuma, kao prvu reakciju je imala djelimično revidiranje stavova Milorada Dodika, njenog predlagača.
To da je referendum direktno kršenje Dejtonskog sporazuma, ocjena je i bosanskohercegovačkih susjeda - Srbije, a posebno Hrvatske. Bh. predstavnika nije bilo u raspravi, jer se nije moglo doći do usaglašenih stavova.
A predsjednik RS u prvoj reakciji je rekao da ne odustaje od referenduma, da bi odmah potom naveo tri uslova pod kojima bi ga prolongirao.
„Ukoliko nam se ponude jasne garancije da će se riješiti problem procesuiranja zločina nad Srbima, prije svega i primarno da će se otkloniti retroaktivna primjena zakona u BiH, da će se otkloniti mogućnost da predsjednica Suda formira i prvostepeno i drugostepeno sudsko vijeće i mogućnost da Tužilaštvo i Sud BiH intervenišu u pravosuđu RS, mi smo spremni da sačekamo te garancije u jednom razumnom roku, ali nismo spremni da ne održimo referendum ukoliko nemamo jasne garancije“, kazao je Dodik.
Iako Dodik postavlja uslove Evropskoj uniji, opozicija u Republici Srpskoj je uvjerena da, i bez toga, referenduma neće biti.
Te političke partije posljednjih dvadesetak dana su ukazivale kako takvom odlukom predsjednik Republike Srpske skreće pažnju sa teške ekonomske i socijalne situacije u tom bh. entitetu na politički teren, ali i tražile odgovor na pitanje šta dalje nakon referenduma.
Istovremeno, već danima u javnosti iznose stavove kako je odlukom o referendumu sukob sa međunarodnom zajednicom otišao predaleko, te da je, prema mišljenju Dragana Čavića, predsjednika Demokratske stranke, Dodik Republika Srpsku uveo u nepotrebnu avanturu i epicenter krize koji ima međunarodne razmjere.
„Čitava serija loših poteza sada treba dobiti epilog. Očigledno je da iz ovoga političkog sukoba Dodika i njegovih trabanata sa međunarodnom zajednicom mora izići neki pobjednik – ili epilog. Koliko vidim, Dodik sada pokušava da s tom istom međunarodnom zajednicom postigne nagodbu, čime će građane RS po ko zna koji put prevariti i iznevjeriti, i ovo će biti još jedan od njegovih promašenih projekata, kao što je mreža autoputeva, novi blok Termoelektrane Gacko, aerodrom u Trebinju, koncertne dvorane, sportski stadioni i svakakva čudesa koja su, na kraju se ispostavilo, bila rezultat njegove prevelike ambicije i ogromne mašte“, smatra Čavić.
Politički avanturizam
Sličnog mišljenja je i Mladen Ivanić, predsjednik PDP-a. Zbog toga se nameće pitanje šta je onda pozadina Dodikove namjere da traži raspisivanje referenduma.
„Dodik je politički avanturista i to je najbolje pokazao na ovom primjeru. Ušao je u nešto da nije uopšte znao kako će iz toga izići. I tu nema nikakve posebne, dublje logike nego upravo i jedino - politički avanturizam koji će se najvjerovatnije završiti njegovim političkim porazom“, smatra Ivanić.
No, da li će Milorad Dodik doživjeti politički poraz, u velikoj mjeri će zavisiti i od međunarodne zajednice i toga da li će Valentin Inzko zaista referendum poništiti, ili će Evropska unija udovoljiti Dodikovim zahtjevima.
Dok se čeka odgovor na to pitanje, za sada je jedino izvjesno kako Evropska unija i SAD u Bosni i Hercegovini neće dozvoliti da se miješaju nadležnosti države i entiteta i umanjuju, ionako slabe nadležnosti države BiH. I to posebno u vrijeme kada bi ona trebala da bude jedinstvena u dijelu koji se odnosi na evroatlantske integracije.
„Umjesto odlaska OHR-a, sada je očito da visoki predstavnik ostaje, da ni Sjedinjene Države ni EU neće podržati zatvaranje tog ureda prije nego što se ispuni poznatih 5+2 uslova i ciljeva. Dakle, već je Dodik izgubio na jednom terenu na kojem je imao značajne zahtjeve i značajna očekivanja“, kaže kolumnista RSE iz Vašingtona Kemal Kurspahić.
Ono što je međunarodna zajednica posljednjih mjesec dana konstantno ponavljala je da je raspisivanje referenduma u Republici Srpskoj kršenje Dejtonskog sporazuma, jer pitanje koje se želi postaviti građanima je u nadležnosti države, a ne entiteta.
Iako sa pravne strane njegovo provođenje ne bi imalo nikakvo dejstvo na rad državnog Suda i Tužilaštva, činjenica je kako bi se time otvorila Pandorina kutija u Bosni i Hercegovini. Iako se radi o evropskom demokratskom sredstvu, u BiH to ne bi bio slučaj jer se pitanje referenduma u ovoj zemlji uvijek dovodi u vezu sa otcjepljenjem od države.
Zbog toga je neizbježno pitanje: da li je to bio krajnji cilj vlasti u Republici Srpskoj, a Kurspahić kaže:
„Dugoročno to je korak prema disoluciji, to je testiranje vode, to je oprobavanje dokle se može ići. I u ovom slučaju Zapad neće dozvoliti i neće ozakoniti bilo kakav korak prema daljem slabljenju institucija bosanske države i svaki takav pokušaj vodiće političkoj samoizolaciji onih koji takve projekte guraju - i može u krajnjoj liniji postati štetan i po evropske ambicije Srbije.“
