Goran Milić biće direktor programa balkanske Al Jazeere. To mjesto ponuđeno mu je još u novembru prošle godine, ali o tome nije govorio, jer je do juče bio zaposlenik Hrvatske radiotelevizije.
Šezdesetpetogodišnji Milić, u regiji poznat i kao prvi čovjek nekadašnjeg YUTEL-a, u ekskluzivnom intervjuu za Radio Slobodna Evropa kaže da će program balkanske Al Jazeere biti drugačiji i moderniji, te da će biti iskorištene sve mogućnosti televizijskog uvezivanja zemalja iz regije. Neće biti balansa kakav je morao postojati na YUTEL-u, već će prednost imati informacije i aktuelni događaji, kaže Milić.
Milić: Pa veliki. Ja bih rekao da je to najviša funkcija koju je netko s ovih prostora dobio u međunarodnom televizijskom svijetu. Nije riječ samo o funkciji, nego je stvar u tome da je posao izazovan jer je dvostruk. S jedne strane se pokriva regija, dakle šest, sedam, osam zemalja koje razumiju hrvatski, srpski, bosanski, crnogorski. A s druge strane, kako Al Jazeera još ima i arapski i turski i engleski i sedam, osam sportskih kanala, onda je to prilika da se događaji, priče iz ove regije prenesu šire u svjetski prostor. Al Jazeera ima 50, 60 milijuna gledatelja.
Milić: Što se tiče vijesti, to će biti dosta slično, s time što, naravno, će biti vijesti iz svih zemalja ove regije. Ovdje bi se radilo o jednom ne mislim ravnopravnom, jer tu minutažu uopće neću mjeriti - mislim to što sam ja imao gerilu pod YUTEL-om to mi više ne pada na pamet, da mjerim, da brojim jezike, da važem balanse, je li se ovaj uvrijedio ili nije itd. Dakle, to je sada mogućnost za teme koje sve diraju, recimo human trafficking, bijelo roblje, droge i druge neke solucije koje su zanimljive, jer smo svi u tom postkomunističkom razdoblju kada se svak snalazi. Nemamo mi recepta kako se sada diže ekonomija, kako se razvija demokracija. Svaki primjer koji izgleda pozitivan može biti od interesa za onu drugu državu.
Milić: Meni će pomoći. A sad ako neko krene napadati da je to YUTEL - sad slušajte, YUTEL su neki voljeli, neki nisu. To je ista stvar. To je bilo jedno neobjektivno vrijeme, vrijeme kad se puca i kad nijedna vijest nije istinita i kad nijedna emocija nije prava. To je imalo jednu gledanost u prosjeku od 26 posto, što danas nema nijedan dnevnik nijedne republike.
Razradite taktiku, a onda dođe Messi
Studio Al Jazeere u Kataru - ilustracija
Milić: Već sam ja to pripremio, nije teško napraviti shemu. Problem je uvijek - vi razradite igru, taktiku, sve predvidite u nogometu i onda dođe Messi i da vam tri gola. Ima stvari koje su neprevidive i zavise od živih ljudi. Najvažnije je naći tih 150 ljudi, naći da svatko odgovara svatkom mjestu, a opet ne shematizirati, jer onda je to dosadna televizija. Ovdje ni ja neću znati kako će se odvijati dan. Mjesec dana će biti više vijesti iz Srbije, tri mjeseca će biti više iz BiH, dva iz Hrvatske - šta ja znam šta će se događati. Al Jazeera English je dobila svjetsku nagradu kao najbolji news servis, ali ja sam gledao i - ne da sam umišljen - ja mislim da mi to možemo bolje. Možemo bolje jer jednostavno ima više mogućnosti.
Milić: A nisu novinari tih 150, to su svi. Samo što, naravno, mi nećemo imati administraciju. Sva ta adiministracija, to će biti vanjska tvrtka. Često mi se ljudi javljaju, misle da ja primam. Je, ja imam ulogu u primanju ljudi sigurno, ali kažem zasad mi treba reporter koji se može 40 sekundi uživo javiti u vijesti i dva sata kasnije završiti svoj prilog do dvije minute sa tonskom izjavom glavnih protagonista, sa snimkom gdje se to događalo itd. Evo, ako to znate, imate ogromne šanse da budete primljeni, da izgledate uvjerljivo, da na svom maternjem jeziku govorite suvislo i da niste obojeni, da nemate povijest nekog teškog političkog svrstavanja. Takvih bi moralo biti, ali takvih je jako malo. Meni se uglavnom javljaju ljudi kao „ja bih tamo nešto malo radio, ti znaš koliko ja imam iskustva...“ Znam, ali taj posao već ja radim. Ja sam jedini. Savjetnici, konzultanti razni, netko tko će promatrati, tko će research itd. - za to ima veoma, veoma malo, da ne kažem nimalo mjesta. Ali za proizvođače koliko hoćete.
Milić: Svako će govoriti na svom jeziku. U BiH su priznata tri nacionalna jezika, od kojih bosanski i srpski je ustvari od dvije podvarijante, jedna je bosanska ijekavica sa srpskim tim štihom, i jedna je ekavica, baš ona iz Srbije, koja je također legitimna. Tko hoće kako govoriti nek govori. Ja stvarno neću praviti televiziju koja će sada istjerivati jezične krive drine, jer je tako i namijenjena. Pazite, vi uvijek na televiziji ovisite o publici. Pa i vi na Slobodnoj Evropi. Vi nemate jedan jezik. Imate ljude koji govore na svojim jezicima i to se razumije. I tako ste koncipirali, i tako i mi koncipiramo.
Šezdesetpetogodišnji Milić, u regiji poznat i kao prvi čovjek nekadašnjeg YUTEL-a, u ekskluzivnom intervjuu za Radio Slobodna Evropa kaže da će program balkanske Al Jazeere biti drugačiji i moderniji, te da će biti iskorištene sve mogućnosti televizijskog uvezivanja zemalja iz regije. Neće biti balansa kakav je morao postojati na YUTEL-u, već će prednost imati informacije i aktuelni događaji, kaže Milić.
Nemamo mi recepta kako se sada diže ekonomija, kako se razvija demokracija. Svaki primjer koji izgleda pozitivan može biti od interesa za onu drugu državu.
RSE: Iako se o tome govori već mjesecima, vi ste konačno objavili da ćete biti direktor programa balkanske Al Jazeere. Koliki je izazov za nekoga ko je cijeli radni vijek proveo na televiziji raditi za jednu od najvećih tv kompanija na svijetu?
Milić: Pa veliki. Ja bih rekao da je to najviša funkcija koju je netko s ovih prostora dobio u međunarodnom televizijskom svijetu. Nije riječ samo o funkciji, nego je stvar u tome da je posao izazovan jer je dvostruk. S jedne strane se pokriva regija, dakle šest, sedam, osam zemalja koje razumiju hrvatski, srpski, bosanski, crnogorski. A s druge strane, kako Al Jazeera još ima i arapski i turski i engleski i sedam, osam sportskih kanala, onda je to prilika da se događaji, priče iz ove regije prenesu šire u svjetski prostor. Al Jazeera ima 50, 60 milijuna gledatelja.
RSE: Šta će to novo nuditi Al Jazeera u odnosu na televizije u regionu kada je riječ o, prije svega, informativnom programu?
Milić: Što se tiče vijesti, to će biti dosta slično, s time što, naravno, će biti vijesti iz svih zemalja ove regije. Ovdje bi se radilo o jednom ne mislim ravnopravnom, jer tu minutažu uopće neću mjeriti - mislim to što sam ja imao gerilu pod YUTEL-om to mi više ne pada na pamet, da mjerim, da brojim jezike, da važem balanse, je li se ovaj uvrijedio ili nije itd. Dakle, to je sada mogućnost za teme koje sve diraju, recimo human trafficking, bijelo roblje, droge i druge neke solucije koje su zanimljive, jer smo svi u tom postkomunističkom razdoblju kada se svak snalazi. Nemamo mi recepta kako se sada diže ekonomija, kako se razvija demokracija. Svaki primjer koji izgleda pozitivan može biti od interesa za onu drugu državu.
Milić: Pomenuli ste YUTEL. Al Jazeera Balkan biće smještena u Sarajevu baš kao i nekadašnji YUTEL, čiji ste takođe bili prvi čovjek. Koliko će vam to iskustvo pomoći u radu na Al Jazeeri, a koliko eventualno smetati?
Milić: Meni će pomoći. A sad ako neko krene napadati da je to YUTEL - sad slušajte, YUTEL su neki voljeli, neki nisu. To je ista stvar. To je bilo jedno neobjektivno vrijeme, vrijeme kad se puca i kad nijedna vijest nije istinita i kad nijedna emocija nije prava. To je imalo jednu gledanost u prosjeku od 26 posto, što danas nema nijedan dnevnik nijedne republike.
Razradite taktiku, a onda dođe Messi
RSE: Jeste li već počeli pripremati koncept programa Al Jazeere budući da ste od juče u penziji kada je riječ o angažmanu na HTV-u?
Milić: Već sam ja to pripremio, nije teško napraviti shemu. Problem je uvijek - vi razradite igru, taktiku, sve predvidite u nogometu i onda dođe Messi i da vam tri gola. Ima stvari koje su neprevidive i zavise od živih ljudi. Najvažnije je naći tih 150 ljudi, naći da svatko odgovara svatkom mjestu, a opet ne shematizirati, jer onda je to dosadna televizija. Ovdje ni ja neću znati kako će se odvijati dan. Mjesec dana će biti više vijesti iz Srbije, tri mjeseca će biti više iz BiH, dva iz Hrvatske - šta ja znam šta će se događati. Al Jazeera English je dobila svjetsku nagradu kao najbolji news servis, ali ja sam gledao i - ne da sam umišljen - ja mislim da mi to možemo bolje. Možemo bolje jer jednostavno ima više mogućnosti.
RSE: Mislite da u regionu ima više zanimljivih tema i da možete naći 150 kvalitetnih novinara iz cijele regije?
Milić: A nisu novinari tih 150, to su svi. Samo što, naravno, mi nećemo imati administraciju. Sva ta adiministracija, to će biti vanjska tvrtka. Često mi se ljudi javljaju, misle da ja primam. Je, ja imam ulogu u primanju ljudi sigurno, ali kažem zasad mi treba reporter koji se može 40 sekundi uživo javiti u vijesti i dva sata kasnije završiti svoj prilog do dvije minute sa tonskom izjavom glavnih protagonista, sa snimkom gdje se to događalo itd. Evo, ako to znate, imate ogromne šanse da budete primljeni, da izgledate uvjerljivo, da na svom maternjem jeziku govorite suvislo i da niste obojeni, da nemate povijest nekog teškog političkog svrstavanja. Takvih bi moralo biti, ali takvih je jako malo. Meni se uglavnom javljaju ljudi kao „ja bih tamo nešto malo radio, ti znaš koliko ja imam iskustva...“ Znam, ali taj posao već ja radim. Ja sam jedini. Savjetnici, konzultanti razni, netko tko će promatrati, tko će research itd. - za to ima veoma, veoma malo, da ne kažem nimalo mjesta. Ali za proizvođače koliko hoćete.
RSE: Pomenuli ste jezik, a nedavno ste na jednoj bosanskohercegovačkoj televiziji rekli da ste imali problema zbog dvije riječi: veoma i vrlo - zbog jedne u Srbiji, a zbog jedne u Hrvatskoj. Kada je riječ o Al Jazeeri, kojim će se jezikom govoriti na toj televiziji?
Milić: Svako će govoriti na svom jeziku. U BiH su priznata tri nacionalna jezika, od kojih bosanski i srpski je ustvari od dvije podvarijante, jedna je bosanska ijekavica sa srpskim tim štihom, i jedna je ekavica, baš ona iz Srbije, koja je također legitimna. Tko hoće kako govoriti nek govori. Ja stvarno neću praviti televiziju koja će sada istjerivati jezične krive drine, jer je tako i namijenjena. Pazite, vi uvijek na televiziji ovisite o publici. Pa i vi na Slobodnoj Evropi. Vi nemate jedan jezik. Imate ljude koji govore na svojim jezicima i to se razumije. I tako ste koncipirali, i tako i mi koncipiramo.
