Propao još jedan pokušaj formiranja vlasti

(Video: Pokušaj formiranja vlasti u BiH, 17. 01. 2011.)

Dženana Halimović

Po izračunu danskih znanstvenika, današnji dan - 17 siječnja – je najdepresivniji dan u godini, a prema onome što se sa govornice Parlamentarne skupštine u nastavku moglo čuti, predsjednik HDZ 1990, Božo Ljubić, je u najboljem opisao ono što će sa te govornice uslijediti.

Pozicije stranaka sazvanih da dogovore formiranje vlasti su nepromijenjene - za 15 dana spisak s parlamentarnom većinom ili ponovni sastanak lidera. Biće to, prema onome što se čulo nakon sastanka, četvrti u nizu.

Govoreći u ime ime hrvatskog bloka, odnosno i u ime HDZ BiH čiji lider nije nazočio sastanku, Ljubić je iznio tri principa na kojima žele da se vlast formira.

„Prvo – da ima ukupni kapacitet donošenja odluka, najmanje 22 glasa u Parlamentu. Drugi princip – da ima većinski legitimitet svakog od tri konstitutivna naroda. I treći princip – maksimalno moguća kompatibilnost parlamentarnih većina na relaciji država-entiteti i kantoni, kada je u pitanju Federacija“, naveo je Ljubić.

Pozivanje na legitimitet izazvalo je više reakcije od činjenice da dogovora nema.

„Onih 90 posto hrvatskog legitimiteta za koje vi kažete da se nalazi na strani jednog bloka – to je apsolutno neistina, a o mom hrvatstvu i hrvatstvu Hrvata koji su potpisnici političke platforme, najmanje mogu cijeniti Jugoslovene“, kazao je predsjednik HSP Zvonko Jurišić.

Za SDP BiH rješenje je u otvaranju dva paralelna procesa - konstituisanju Doma naroda BiH i Federacije, te Predstavničkog doma BiH, kako bi se nastavilo formiranje drugih nivoa vlasti, poput Vijeća ministara, koje bi prema procjenama pesimista, kako reče predsjednik stranke Zlatko Lagumdžija, moglo trajati dva mjeseca. Ako se neće ovako, može i matematički.

„Spremni smo da niko ne sjedi iz SDP-a u čelništvu Predstavničkog doma, samo da se on konstituira. Šta je tu problem? Ako prihvatate da, matematski, oni koji imaju najviše poslanika startaju, onda je to, dozvolite, SDP, SDA i SNSD. Onda će SDP dati Hrvate, nikakav problem nije. Možemo dati Srbina, ako želite. Privremeno. Šta je problem!? Jel' to naši ljudi nisu ovdje dovoljno Srbi, Hrvati, Bošnjaci!? Neko treba da im drži lekciju o tome? Ako ćemo u Domu naroda, onda izvol'te, kako stvari stoje, će biti čelnik iz SNSD-a, čelnik iz SDA i čelnik, moguće, HDZ-a“, rekao je on.

Ako ni ovo ne uspije, SDP BiH će u opoziciju, najavio je Lagumdžija.

Kršenje rokova ustaljena praksa

Asim Sarajlić, potpredsjednik SDA, potvrdio je sumnje da su dodirne tačke blokova isuviše daleko da bi optimistično za dvije sedmice bio formiran kolegij Predstavničkog doma.

„Jer mi danas imamo trinaest poslanika iz RS-a, 17 iz Federacije, to je 30. To vam je dovoljno da mijenjate Ustav, ali, očito da nemamo spremnost ta dva bloka ili dovoljno blizine da pokušaju zajednički rješavati probleme“, ocjenjuje Sarajlić.

Dok je predsjednika SNSD Milorada Dodika magla na sarajevskom aerodromu spriječila da prisustvuje sastanku, po ovlaštenju je prisustvovao Milorad Živković, koji se, kaže, drži Ustava.

„Ovu BiH čine Srbi, Hrvati i Bošnjaci, a zatim idu građani. Svi oni koji smatraju da su građani, oni koji trebaju da budu prije tri konstitutivna naroda, očigledno da imaju problem u BiH da i ostale ubijede da je ovo pretežno ili većinski građanska zemlja“, rekao je Živković.

Na pitanje je li realan dogovor za 15 dana, Živković kaže:

„Neki kažu da nije realno. Ostavimo da vidimo šta će biti na sastancima sa liderima između dvije partije, sa predstavnicima koji dolaze iz nama susjednih zemalja.“

Ako se ne dogovore dva bloka oko formiranja većine, onda to treba da učini samo jedan koji može imati većinu, a ako ne ni to, onda prijevremeni izbori, smatra predsjednik PDP Mladen Ivanić. A kako je krenulo, vlasti neće biti još dugo.

„Ja sam rekao da do aprila ne očekujem ništa. Sad sam uvjeren da do ljeta ne očekujem ništa“, kazao je Ivanić.

Ivanićeve slutnje mogle bi se obistiniti, tim prije što su svi zakonski rokovi za uspostavljenje vlasti prošli.

„Svi rokovi su prošli 4. decembra, međutim, bojim se da je to jednostavno jedna ustaljena praksa u našoj državi. Možda su neki rokovi koji počinju teći danom potvrde i objave izbornih rezultata preambiciozno postavljeni. Upravo zbog toga je kod nas jedna ustaljena praksa – nakon svih izbora da se ti rokovi krše. Obično je bila praksa da mi dobijamo našu vlast početkom godine. Za nepoštivanje rokova ne postoje nikakve sankcije, tako da našim zvaničnicima ne preostaje ništa drugo nego da se i dalje dogovaraju“, kaže predsjednica Centralne izborne komisije BiH, Irena Hadžiabdić.

Kako sankcija nema, a ni političke volje, što se formiranja vlasti u BiH tiče stanje je: kad bude - biće.