Dostupni linkovi

Porodice djece ubijene u Sarajevu spremaju tužbu protiv RS


Postament sa imenima 521 ubijenog djeteta u opkoljenom Sarajevu 1992-1995.
Postament sa imenima 521 ubijenog djeteta u opkoljenom Sarajevu 1992-1995.
Nakon što je Unija civilnih žrtava rata KS podnijela oko 1400 tužbi protiv RS u kojima traže odštetu od oko 900 miliona maraka, Pravobranilaštvu ovog bh. entiteta stiglo je oko 400 tužbi građana Tuzle za naplatu nematerijalne ratne štete, a kao osnov uzeta je presuda generalu bivše Vojske RS-a Novaku Đukiću u slučaju “Tuzlanska Kapija”. Na tužbu se spremaju i porodice ubijene djece opkoljenog Sarajeva.

Alija Hodžić je 1993. godine izgubio sedamnaestogodišnju kćerku Jasminu. Alija je jedan od članova Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva koji će tužiti Republiku Srpsku za naknadu nematerijalne štete. Kaže da bol roditelja ne može ublažiti nijedna tužba ali da će i na ovaj način biti ukazano na krivce za smrt njihove djece.

„Od same tužbe mi ne očekujemo ništa spektakularno. Mi očekujemo da će pravda biti zadovoljena bar na neki način. Mnogi kažu da mi tražimo naknade, novce, pare. Ne. Mi samo želimo da pravda pobijedi i da se kazne zločinci, odnosno krivci koji su ovo uradili i koji su nam nanijeli bol. Nas puno roditelja ima koji smo ostali bez jednog jedinog tog djeteta“,
kaže Hodžić.

Hodžić: Mi samo želimo da pravda pobijedi i da se kazne zločinci, odnosno krivci koji su ovo uradili i koji su nam nanijeli bol.
Sličnog je mišljenja i Ajša Pekez, majka ubijene desetogodišnje Tine.

„Krajnje je vrijeme da se pokrene tužba protiv Republike Srpske. To bi jednim dijelom bila satisfakcija roditeljima koji su izubili svoju djecu. Postoji dovoljno dokaza šta i kako se događalo u Sarajevu, i na koji način su naša djeca ubijana. Odavno se govori o potrebi pokretanja tužbe, svako za sebe. Svako ko je stradao u ovom ratu treba da traži satisfakciju za ono što je proživio. Bilo bi dobro da nismo doživjeli ovo što jesmo“,
navodi ona.

Na adresu Pravobranilaštva Republike Srpske uskoro će stići nove tužbe protiv tog entiteta.

Tužbe za naknadu nematerijalne štete spremaju predstavnici Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva. Iz ovog udruženja već su pozvali svoje članove da dostave potrebnu dokumentaciju, a pokretanje prvih tužbi očekuju do kraja januara, kaže predsjednik Udruženja Fikret Grabovica.

„Gdje ćemo mi tražiti da u parničnom postupku od nadležnog suda dobijemo pravosnažno dosuđivanje naknade za nematerijalnu štetu, koja podrazumijeva naknadu za duševnu bol i patnju zbog gubitka naše djece, također i za namjerno uskraćivanje osnovnih životnih potreba i sredstava za vrijeme opsade Sarajeva. Mogu reći da je u proteklom periodu, kada je u pitanju utvrđivanje istine i dokaza, mnogo učinjeno i da mi zaista posjedujemo mnogo dokaza o počinjenim zločinima nad djecom Sarajeva u opsadi. Očekujemo jednu korektnu presudu u našu korist, a ta presuda će biti, zapravo, jedna velika satisfakcija za roditelje ubijene djece i za njima nanešenu bol“, kazao je Grabovica.

U Sarajevu je tokom rata ubijeno preko hiljadu djece. Pravobranilac RS Slobodan Radulj kaže da će, kao i na sve ostale tužbe, i na ovu biti odgovoreno u zakonom previđenom roku.

„Zakonski rok je mjesec dana za odgovor. Mi ćemo se potruditi da u roku od mjesec dana damo odgovore na te tužbe“, naveo je Radulj.

Tužbe i za tuzlansku Kapiju


U entitetsko Pravobranilaštvo stiglo je i 400 tužbi građana Tuzle za naplatu nematerijalne ratne štete, a kao osnov uzeta je presuda od 25 godina zatvora za generala bivše Vojske RS Novaka Đukića u slučaju “Tuzlanska Kapija”.

Obilježavanje 15. godišnjice od zločina na tuzlanskoj Kapiji, maj 2010. Foto: Maja Nikolić
Hilmo Bućuk
, čija je kćerka Lejla ubijena 25. maja 1995. godine na tuzlanskoj Kapiji, smatra da je nakon ove presude bilo logično da roditelji čija su djeca ubijena pokrenu i parnički postupak za naknadu nematerijalne štete:

„Radimo to upravo zbog toga što želimo da oni koji su ubijali mlade ljude odgovaraju na sve moguće načine koji su dozvoljeni. Ne treba ni očekivati da će taj proces ići jako brzo, da će biti problema – u svakom slučaju hoće, svjesni smo mi toga, ali ni u kom slučaju nećemo odustati“,
poručuje Bućuk.

25. maja 1995. godine na tuzlanskoj Kapiji ubijena je 71 osoba, a ranjeno preko 130 ljudi.

Samo nekoliko ubijenih bilo je starije od 30 godina.

„Smatramo da ćemo u postupku dokazati da je postojala šteta, ali smo ove postupke pokrenuli isključivo radi moralne zadovoljštine, a ne radi materijalne satisfakcije“,
kazao je pravni zastupnik roditelja i porodica žrtava u tužbi protiv RS, tuzlanski advokat Miralem Pobrić.

Pravobranilac RS Radulj izjavio je da će Pravobranilaštvo tog entiteta zatražiti da budu odbačene tužbe građana Tuzle, za koje je kao osnov uzeta presuda generalu VRS Novaku Đukiću u slučaju "Tuzlanska Kapija", objašnjavajući da RS ne može biti odgovorna jer se radi o krivičnom djelu za koje je odgovoran pojedinac, a ne pravno lice.

„Naš je prijedlog da se tužbe odbace imajući u vidu više razloga: što su tužbe neuređene, što je nenadležnost suda u Sarajevu, što ne može biti Republika Srpska pasivno legitimisana, znači ne može biti tužena cijelom postupku“,
navodi on.

Pravnik Instituta za istraživanje ratnih zločina, Enis Omerović, tvrdi da su tužbe osnovane i da mogu biti pokrenute pred sudovima u RS.

„Najčešće je to Osnovni sud u Banjaluci. Evo, u predmetu Novaka Đukića – on je bio pripadnik Vojske RS u toku oružanog sukoba u BiH, i prema tome, nekako je logično da to bude Osnovni sud u Banjaluci“, kaže Omerović.

Građani traže za odštetu zbog granatiranja Sarajeva


Sredinom decembra prošle godine u Pravobranilaštvo RS stiglo je i oko 1.400 tužbi građana Sarajeva koji traže odštetu od oko 900 miliona konvertibilnih maraka.

Video: Opsada Sarajeva - granatiranje grada

x
Opsada Sarajeva - granatiranje grada
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:40 0:00
Direktan link
Riječ je o tužbama osoba koje traže odštete zbog granatiranja Sarajeva tokom rata, a kao osnov uzeli su presudu generalu Stanislavu Galiću, komandantu Sarajevsko-romanijskog korpusa.

Muzafer Teskeredžić, sekretar Unije civilnih žrtva rata KS, kaže da su tužbe podnijete zato što su civili ubijani i ranjavani, a on je tužio Republiku Srpsku zbog ranjavanja i ubistva oca i sestre.

„Mislim da ćemo mi istrajati u našim zahtjevima jer se radi o pojedinačnim tužbama gdje je pravno činjenično stanje takvo – konkretno, radi se o presudi generalu Galiću koji je osuđen na doživotnu robiju, i to je naš pravni osnov. Nimalo ne sumnjamo da nećemo doći do cilja i da će članovi Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, civilne žrtve rata, ranjeni civili i porodice ubijenih civila dobiti pravednu nadoknadu“, kaže Teskeredžić.

Mandatar za sastav Vlade RS Aleksandar Džombić izjavio je ranije kako će, izgubi li te sporove, RS traženu odštetu moći isplatiti jedino kroz obveznice. Proces tuženja RS pokrenuli su predstavnici Udruženja logoraša BiH još 2007. godine. Te tužbe su tri godine stajale u sudu u Banja Luci, nakon čega su masovno povučene, a proces je nastavljen putem sarajevskog sudstva.

*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH - samo u radijskom programu RSE svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde:
Dženana Halimović, Dženana Karabegović)

Pred licem pravde - Zločin i kazna

Pred licem pravde - Zločin i kazna

Napori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.

Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH. Urednici programa Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.

Više priloga možete naći
OVDJE
XS
SM
MD
LG