Dok predstavnici političkih stranaka nastoje iz poruka hrvatskog predsjednika Ive Josipovića u Mostaru izvući korist za svoju političku opciju, u intelektualnim krugovima njegova posjeta ostavlja prostor za razmišljanje.
Posjeta predsjednika Hrvatske Mostaru bez predstavnika državnog vrha BiH, te odvojeni sastanci sa liderima hrvatskih stranaka, prema ocjeni profesora Slave Kukića, ostavlja prostor za razmišljanje o čemu se razgovaralo na tim sastancima:
„Ono što mene pomalo kopka, muči jeste moguć dojam, uostalom i jučerašnja izjava gospodina Čovića je takav dojam ili sumnju u mogućnost takvog dojma dodatno osnažila, je činjenica da on na primjerice mostarskom susretu primi posebice Čovića, posebice Ljubića, a onda predstavnike drugih političkih partija u paketu. Ja osobno tom dijelu ne aplaudiram, jer taj dio ostavlja prostor za kalkulacije o tome šta je to još dodatno gospodin hrvatski predsjednik razgovarao,“ kaže Kukić.
Slavo Kukić, jun 2010. Foto: Midhat Poturović
Skupštinski zastupnik iz Dervente Mirko Džeba smatra, pak, da su lideri pojedinih stranaka prenijeli poruke koje su odgovarale njihovim političkim ciljevima, a koje zasigurno nisu Josipovićeve.
„Mislim da je njegova posjeta pala u nezgodno vrijeme - na dane Bajrama. Vjerojatno su odlučili na tu posjetu jednog i drugog HDZ-a, da s njima porazgovara i da ih usmjeri ka jačanju BiH i dogovaranju sa ostalim strankama i faktorima u BiH. A zna se, za HDZ i jedan i drugi, ja sam po nacionalnosti Hrvat pa zato znam, ako nisam vjernik, i ako nisam član HDZ-a, ja po njima nisam ni Hrvat,“ navodi Džeba.
Iako je po nekima možda došla u nezgodno vrijeme, Josipovićeva posjeta ipak ne otvara pitanje aktivnijeg angažmana RH u ustavnom preustroju BiH, mišljenja su naši sagovornici.
Tomić: Bitno drugačiji pristup od Mesića
Profesor mostarskog Sveučilišta Zoran Tomić čak iznosi tvrdnju da su Hrvati u BiH i sami protiv miješanja Hrvatske u odnose i probleme u BiH.
„Ja čak mislim da su ključne odluke koje su se donosile pod pritiskom ili u glavama Zagreba bile štetne za hrvatski narod u BiH,“ ocjenjuje Tomić.
Profesor Tomić kaže kako politika predsjednika Hrvatske Ive Josipovića nije različita od politike njegovog prethodnika Stjepana Mesića, ali je bitno drugačiji pristup.
„Stjepan Mesić nikad nije posjetio južni dio BiH gdje većinski žive Hrvati. On je poruke slao uglavnom da se dopadnu prije svega Bošnjacima, pa i Srbima, a ponajmanje Hrvatima. Mislim da predsjednik Josipović vodi jednu mudriju politiku. Kad kažem mudriju, on ni manje ni više nije u izvjesnom smislu protiv jedne, druge ili treće strane. Iz Josipovićeve se izjave također, ako hoćete malo dubljeg analiziranja njegovih riječi, da isto tako iščitati sudbina Hrvata u BiH je u BiH. A negdje, čini mi se, u prvom razredu osnovne škole smo naučili da je glavni grad BiH Sarajevo. Nema povratka,“ rekao je Tomić.
Profesor Kukić smatra da je riječ o zaokretu u odnosu na politiku bivšeg hrvatskog predsjednika koji se sastajao sa predstavnicima svih naroda i jasno poručivao Hrvatima u BiH da im je glavni grad Sarajevo.
„Definitivno zaokret, jer u politici Stjepana Mesića nije bio niti jedan detalj koji je mogao izazvati različita tumačenja. To se ne može u svakom momentu reći za javne nastupe i posjete gospodina Josipovića. Gospodin Mesić je svaki put apostrofirao detalj da Hrvati BiH moraju svoju budućnost rješavati u Sarajevu kao svom glavnom gradu - i nitko, pa ni Čović, iz tih njegovih posjeta i obraćanja ne bi mogao doći u situaciju da to kapitalizira na način kako njemu odgovora. Istina je da tog prostora gospodin Josipović ostavlja. Je li on toga svjestan ili nije, radi li ciljano ili ne, to je drugo pitanje, ali istina jeste da je to druga politika“, zaključuje Kukić.
Posjeta predsjednika Hrvatske Mostaru bez predstavnika državnog vrha BiH, te odvojeni sastanci sa liderima hrvatskih stranaka, prema ocjeni profesora Slave Kukića, ostavlja prostor za razmišljanje o čemu se razgovaralo na tim sastancima:
„Ono što mene pomalo kopka, muči jeste moguć dojam, uostalom i jučerašnja izjava gospodina Čovića je takav dojam ili sumnju u mogućnost takvog dojma dodatno osnažila, je činjenica da on na primjerice mostarskom susretu primi posebice Čovića, posebice Ljubića, a onda predstavnike drugih političkih partija u paketu. Ja osobno tom dijelu ne aplaudiram, jer taj dio ostavlja prostor za kalkulacije o tome šta je to još dodatno gospodin hrvatski predsjednik razgovarao,“ kaže Kukić.
Skupštinski zastupnik iz Dervente Mirko Džeba smatra, pak, da su lideri pojedinih stranaka prenijeli poruke koje su odgovarale njihovim političkim ciljevima, a koje zasigurno nisu Josipovićeve.
„Mislim da je njegova posjeta pala u nezgodno vrijeme - na dane Bajrama. Vjerojatno su odlučili na tu posjetu jednog i drugog HDZ-a, da s njima porazgovara i da ih usmjeri ka jačanju BiH i dogovaranju sa ostalim strankama i faktorima u BiH. A zna se, za HDZ i jedan i drugi, ja sam po nacionalnosti Hrvat pa zato znam, ako nisam vjernik, i ako nisam član HDZ-a, ja po njima nisam ni Hrvat,“ navodi Džeba.
Iako je po nekima možda došla u nezgodno vrijeme, Josipovićeva posjeta ipak ne otvara pitanje aktivnijeg angažmana RH u ustavnom preustroju BiH, mišljenja su naši sagovornici.
Tomić: Bitno drugačiji pristup od Mesića
Profesor mostarskog Sveučilišta Zoran Tomić čak iznosi tvrdnju da su Hrvati u BiH i sami protiv miješanja Hrvatske u odnose i probleme u BiH.
„Ja čak mislim da su ključne odluke koje su se donosile pod pritiskom ili u glavama Zagreba bile štetne za hrvatski narod u BiH,“ ocjenjuje Tomić.
Profesor Tomić kaže kako politika predsjednika Hrvatske Ive Josipovića nije različita od politike njegovog prethodnika Stjepana Mesića, ali je bitno drugačiji pristup.
Mislim da predsjednik Josipović vodi jednu mudriju politiku. Kad kažem mudriju, on ni manje ni više nije u izvjesnom smislu protiv jedne, druge ili treće strane, ocjena je profesora Zorana Tomića.
„Stjepan Mesić nikad nije posjetio južni dio BiH gdje većinski žive Hrvati. On je poruke slao uglavnom da se dopadnu prije svega Bošnjacima, pa i Srbima, a ponajmanje Hrvatima. Mislim da predsjednik Josipović vodi jednu mudriju politiku. Kad kažem mudriju, on ni manje ni više nije u izvjesnom smislu protiv jedne, druge ili treće strane. Iz Josipovićeve se izjave također, ako hoćete malo dubljeg analiziranja njegovih riječi, da isto tako iščitati sudbina Hrvata u BiH je u BiH. A negdje, čini mi se, u prvom razredu osnovne škole smo naučili da je glavni grad BiH Sarajevo. Nema povratka,“ rekao je Tomić.
Profesor Kukić smatra da je riječ o zaokretu u odnosu na politiku bivšeg hrvatskog predsjednika koji se sastajao sa predstavnicima svih naroda i jasno poručivao Hrvatima u BiH da im je glavni grad Sarajevo.
„Definitivno zaokret, jer u politici Stjepana Mesića nije bio niti jedan detalj koji je mogao izazvati različita tumačenja. To se ne može u svakom momentu reći za javne nastupe i posjete gospodina Josipovića. Gospodin Mesić je svaki put apostrofirao detalj da Hrvati BiH moraju svoju budućnost rješavati u Sarajevu kao svom glavnom gradu - i nitko, pa ni Čović, iz tih njegovih posjeta i obraćanja ne bi mogao doći u situaciju da to kapitalizira na način kako njemu odgovora. Istina je da tog prostora gospodin Josipović ostavlja. Je li on toga svjestan ili nije, radi li ciljano ili ne, to je drugo pitanje, ali istina jeste da je to druga politika“, zaključuje Kukić.
