U pritvoru Suda Bosne i Hercegovine trenutno se nalazi desetak osumnjičenika za teroristički napad ili pokušaj njegovog organizovanja. Sedmorica osumnjičenika iz sela Maoča brani se sa slobode. Nadležni kažu kako u Bosni i Hercegovini i dalje postoji prijetnja od terorističkih akata, ali ništa više nego u bilo kojoj drugoj zemlji u svijetu.
Godinama se zbog prisustva vehabija licitiralo brojem potencijalnih terorista u Bosni i Hercegovini. Pred svake izbore, pojedini političari iz Republike Srpske, aktualizirali su tu priču kako bi diskreditirali političare iz drugog entiteta. Broj se po potrebi povećavao sa nekoliko stotina, na nekoliko hiljada.
Prošle godine uhapšena je grupa Begtašević, osumnjičena za pokušaj terorističkog akta usmjerenog na američku ambasadu u Bosni i Hercegovini. Četvorica su osuđeni i nalaze se u zatvoru.
Potom je u februaru izvedena spektakularna akcija na selo Maoču, kada je 600 specijalaca uletilo u vehabijsko selo i uhapsilo sedmoricu osumnjičenih za protuustavne radnje i potencijalnu opasnost od terorizma. Osumnjičenici se danas brane sa slobode, uz izrečene mjere zabrane kretanja.
Vlasti ne čine ništa
Ministar sigurnosti, Sadik Ahmetović, tada je izjavio kako „terorizam ne bira mjesto, vrijeme ili naciju".
"S toga, jako je važno da vrlo odgovorno i vrlo svjesno priznamo taj problem. To je način da se efikasnije borimo“, rekao je Ahmetović.
I zaista, ni Bosna i Hercegovina nije pošteđena. Krajem juna ove godine desio se teroristički napad i u Bosni i Hercegovini. Eksploziv, postavljen u blizini policijske stanice u Bugojnu, odnio je život jednog policajca, a nekoliko njih je ranjeno. Četvorica osumnjičenih za ovaj teroristički akt se nalazi u zatvoru.
Zlatko Miletić, direktor Federalne uprave policije, nakon ovog terorističkog akta pozvao je na jedinstvo u borbi protiv ove pošasti.
„Onaj ko je pametan u Bosni i Hercegovini je davno mogao pretpostaviti da će se ovo desiti. Nosioci pojedinih političkih i javnih funkcija u Bosni i Hercegovini koriste ovu priliku za ličnu promociju i slikanje, a u suštini, kada je u pitanju sigurnost u Bosni i Hercegovini, nisu uradili gotovo ništa, ili vrlo malo. Pretpostavljam da ćemo se mi i u budućnosti, ako ne poduzmemo hitne mjere, još dugo vremena baviti sami sobom“, upozorio je Miletić.
Parlament Bosne i Hercegovine raspravljao je u nekoliko navrata o potencijalnoj opasnosti od terorizma. Parlamentarci iz različitih političkih stranaka imali su suprotstavljena mišljenja o tome da li opasnost od terorizma prijeti Bosni i Hercegovini, više nego drugim zemljama. Potom se u medijima pojavio spisak koji je sačinila sigurnosno obavještajna agencija OSA, gdje se navodi broj od 3.000 potencijalnih terorista u Bosni i Hercegovini.
Djelovati protiv svih oblika terorizma
Vehabije u Carevoj džamiji u Sarajevu, februar 2007.Denis Hadžović, iz Centra za sigurnosne studije, smatra kako su špekulacije o hiljadama potencijalnih terorista pretjerane.
„Ne mislim da je Bosna i Hercegovina nešto pretjerano izložena ovim prijetnjama. Mislim da je izložena u znatno nižoj mjeri, nego neke zapadno-evropske demokratije", navodi Hadžović.
Na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma državnog parlamenta, održanoj 1. septembra, poslanici Dodikovog SNSD-a predložili su Zakon kojim se zabranjuje postojanje vehabijskog pokreta u Bosni i Hercegovini, kao potencijalne prijetnje od terorizma.
No, ovaj prijedlog nije prošao jer su političari iz Federacije insistirali na tome da se napiše Zakon koji zabranjuje i najstrožije kažnjava svaki pokušaj terorizma, a ne da selektira određenu grupu ljudi.
„Kada neki zakon usmjerite na selektiranu grupaciju, to je vrlo opasno za to demokratsko društvo. Pozivamo da napravimo jedno jedinstvo i kompletnu regulativu koja će preventivno djelovati i moći sankcionisati sve oblike ugrožavanja bezbjednosti cijelog društva, pa i terorizam“, kaže poslanik u Parlamentu BiH Beriz Belkić.
„Mi smo spremni da o ovome raspravljamo i da, ako treba, otvorimo javnu raspravu, da se stvari ne lome preko koljena“, smatra poslanik Drago Kalabić.
„Bolje je da se ova priča ostavi poslije izbora, da se u jednoj mirnijoj atmosferi, hladne glave, izanalizira sve ono što eventualno može biti prijetnja Bosni i Hercegovini, od raznih četničkih i ravnogorskih pokreta, pa do drugih ekstremnih pokreta. U Bosni i Hercegovini ne treba potcijeniti ni ulogu vehabija i opasnost koju eventualno, u nekom narednom periodu, oni mogu proizvesti“, tvrdi ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Sadik Ahmetović.
Islamska zajednica nema mehanizme
U povodu obilježavanja godišnjice terorističkog napada na Svjetski trgovinski centar u Njujorku, reisu-l-ulema islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Mustafa efendija Cerić, uputio je pismo suosjećanja otpravniku poslova ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini, Džonatanu Muru, u kojem, između ostalog kaže:
„Kao što američki narod suosjeća sa bolnim sjećanjem Bošnjaka na 11. juli, tako i Bošnjaci suosjećaju sa bolnim sjećanjem američkog naroda na 11. septembar, sa porukom da se više nikad nikom ne ponovi ni 11. jul, ni 11. septembar.“
Reis Cerić je učestvovao na nekoliko međunarodnih skupova na kojima je objašnjavao razliku između vjernika muslimana i militantnih vehabija, dok su mu mnogi u Bosni i Hercegovini zamjerali što se nije otvoreno ogradio od vehabija u Bosni i Hercegovini.
Muhamed Jusić, islamski teolog u Bosni i Hercegovini, kaže kako Islamska zajednica nema druge mehanizme da se suprotstavi vehabizmu, osim da ga javno osudi, te napominje da se u Bosni i Hercegovini ovo pitanje u dobroj mjeri još uvijek politizira.
„Prvo moramo depolitizirati pitanje vehabija, da ne bude da se ono koristi na tržnici dnevne politike. Drugi korak je da muslimanska inteligencija smogne hrabrosti da se uhvati u koštac sa tom ideologijom. Treća je da Islamska zajednica ne ostavlja previše prostora takvim, nego da se, kroz svoj aktivniji angažman, mladim ljudima ponudi alternativa, da se ponudi nešto kvalitetnije od ovoga što im se nudi sa Istoka i Zapada“, zakljujuče Jusić.
Godinama se zbog prisustva vehabija licitiralo brojem potencijalnih terorista u Bosni i Hercegovini. Pred svake izbore, pojedini političari iz Republike Srpske, aktualizirali su tu priču kako bi diskreditirali političare iz drugog entiteta. Broj se po potrebi povećavao sa nekoliko stotina, na nekoliko hiljada.
Prošle godine uhapšena je grupa Begtašević, osumnjičena za pokušaj terorističkog akta usmjerenog na američku ambasadu u Bosni i Hercegovini. Četvorica su osuđeni i nalaze se u zatvoru.
Potom je u februaru izvedena spektakularna akcija na selo Maoču, kada je 600 specijalaca uletilo u vehabijsko selo i uhapsilo sedmoricu osumnjičenih za protuustavne radnje i potencijalnu opasnost od terorizma. Osumnjičenici se danas brane sa slobode, uz izrečene mjere zabrane kretanja.
Vlasti ne čine ništa
Ministar sigurnosti, Sadik Ahmetović, tada je izjavio kako „terorizam ne bira mjesto, vrijeme ili naciju".
Direktor Federalne uprave policije Zlatko Miletić tvrdi kako nosioci pojedinih političkih i javnih funkcija u Bosni i Hercegovini koriste priču o borbi protiv terorizma za ličnu promociju i slikanje, a u suštini, kada je u pitanju sigurnost u Bosni i Hercegovini, nisu uradili gotovo ništa, ili vrlo malo.
"S toga, jako je važno da vrlo odgovorno i vrlo svjesno priznamo taj problem. To je način da se efikasnije borimo“, rekao je Ahmetović.
I zaista, ni Bosna i Hercegovina nije pošteđena. Krajem juna ove godine desio se teroristički napad i u Bosni i Hercegovini. Eksploziv, postavljen u blizini policijske stanice u Bugojnu, odnio je život jednog policajca, a nekoliko njih je ranjeno. Četvorica osumnjičenih za ovaj teroristički akt se nalazi u zatvoru.
Zlatko Miletić, direktor Federalne uprave policije, nakon ovog terorističkog akta pozvao je na jedinstvo u borbi protiv ove pošasti.
„Onaj ko je pametan u Bosni i Hercegovini je davno mogao pretpostaviti da će se ovo desiti. Nosioci pojedinih političkih i javnih funkcija u Bosni i Hercegovini koriste ovu priliku za ličnu promociju i slikanje, a u suštini, kada je u pitanju sigurnost u Bosni i Hercegovini, nisu uradili gotovo ništa, ili vrlo malo. Pretpostavljam da ćemo se mi i u budućnosti, ako ne poduzmemo hitne mjere, još dugo vremena baviti sami sobom“, upozorio je Miletić.
Parlament Bosne i Hercegovine raspravljao je u nekoliko navrata o potencijalnoj opasnosti od terorizma. Parlamentarci iz različitih političkih stranaka imali su suprotstavljena mišljenja o tome da li opasnost od terorizma prijeti Bosni i Hercegovini, više nego drugim zemljama. Potom se u medijima pojavio spisak koji je sačinila sigurnosno obavještajna agencija OSA, gdje se navodi broj od 3.000 potencijalnih terorista u Bosni i Hercegovini.
Djelovati protiv svih oblika terorizma
„Ne mislim da je Bosna i Hercegovina nešto pretjerano izložena ovim prijetnjama. Mislim da je izložena u znatno nižoj mjeri, nego neke zapadno-evropske demokratije", navodi Hadžović.
Na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma državnog parlamenta, održanoj 1. septembra, poslanici Dodikovog SNSD-a predložili su Zakon kojim se zabranjuje postojanje vehabijskog pokreta u Bosni i Hercegovini, kao potencijalne prijetnje od terorizma.
No, ovaj prijedlog nije prošao jer su političari iz Federacije insistirali na tome da se napiše Zakon koji zabranjuje i najstrožije kažnjava svaki pokušaj terorizma, a ne da selektira određenu grupu ljudi.
„Kada neki zakon usmjerite na selektiranu grupaciju, to je vrlo opasno za to demokratsko društvo. Pozivamo da napravimo jedno jedinstvo i kompletnu regulativu koja će preventivno djelovati i moći sankcionisati sve oblike ugrožavanja bezbjednosti cijelog društva, pa i terorizam“, kaže poslanik u Parlamentu BiH Beriz Belkić.
„Mi smo spremni da o ovome raspravljamo i da, ako treba, otvorimo javnu raspravu, da se stvari ne lome preko koljena“, smatra poslanik Drago Kalabić.
„Bolje je da se ova priča ostavi poslije izbora, da se u jednoj mirnijoj atmosferi, hladne glave, izanalizira sve ono što eventualno može biti prijetnja Bosni i Hercegovini, od raznih četničkih i ravnogorskih pokreta, pa do drugih ekstremnih pokreta. U Bosni i Hercegovini ne treba potcijeniti ni ulogu vehabija i opasnost koju eventualno, u nekom narednom periodu, oni mogu proizvesti“, tvrdi ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Sadik Ahmetović.
Islamska zajednica nema mehanizme
U povodu obilježavanja godišnjice terorističkog napada na Svjetski trgovinski centar u Njujorku, reisu-l-ulema islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Mustafa efendija Cerić, uputio je pismo suosjećanja otpravniku poslova ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini, Džonatanu Muru, u kojem, između ostalog kaže:
„Kao što američki narod suosjeća sa bolnim sjećanjem Bošnjaka na 11. juli, tako i Bošnjaci suosjećaju sa bolnim sjećanjem američkog naroda na 11. septembar, sa porukom da se više nikad nikom ne ponovi ni 11. jul, ni 11. septembar.“
Muhamed Jusić, islamski teolog u Bosni i Hercegovini, kaže kako Islamska zajednica nema druge mehanizme da se suprotstavi vehabizmu, osim da ga javno osudi.
Reis Cerić je učestvovao na nekoliko međunarodnih skupova na kojima je objašnjavao razliku između vjernika muslimana i militantnih vehabija, dok su mu mnogi u Bosni i Hercegovini zamjerali što se nije otvoreno ogradio od vehabija u Bosni i Hercegovini.
Muhamed Jusić, islamski teolog u Bosni i Hercegovini, kaže kako Islamska zajednica nema druge mehanizme da se suprotstavi vehabizmu, osim da ga javno osudi, te napominje da se u Bosni i Hercegovini ovo pitanje u dobroj mjeri još uvijek politizira.
„Prvo moramo depolitizirati pitanje vehabija, da ne bude da se ono koristi na tržnici dnevne politike. Drugi korak je da muslimanska inteligencija smogne hrabrosti da se uhvati u koštac sa tom ideologijom. Treća je da Islamska zajednica ne ostavlja previše prostora takvim, nego da se, kroz svoj aktivniji angažman, mladim ljudima ponudi alternativa, da se ponudi nešto kvalitetnije od ovoga što im se nudi sa Istoka i Zapada“, zakljujuče Jusić.