Predsjednik entitetske vlade Milorad Dodik rekao na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj poslanici pokušavaju zauzeti stav o zakonu o popisu stanovništva u BiH, da RS podržava zakon o popisu stanovništva u BiH ukoliko član 48, koji u formiranju vlasti predviđa primjenu popisa iz ’91. godine do potpune implementacije Aneksa 7, bude ukinut.
U zaključcima koje je u utorak usvojio parlament RS kaže se da je zakon o popisu, koji je u proceduri u državnom parlamentu, “ispolitizovan” i da se pitanje strukture organa vlasti, koje tretira član 48, “uređuje ustavima i pojedinačnim konkretnim zakonima”.
Obraćajući se poslanicima RS, Dodik je ponovio je stav da je zakon o popisu stanovništva u BiH potrebno donijeti, ali uz pravo građana da se izjasne o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, kao i jeziku kojim govore. Uvođenje člana 48 u zakon Dodik je nazvao “podmuklom i smišljenom aktivnošću na dugoročnoj osnovi”.
Milorad Dodik
„Kako bi se u BiH stvorio osnov za raspravu o tome na koji način formirati vlast, a u narednim godinama vjerovatno i došlo do rješenja koja bi na bazi toga i onoga što smo vidjeli u Ustavnom sudu, gdje u pravilu odlučuju tri stranca i dva Bošnjaka, dobili rješenja koja su protiv srpskog nacionalnog interesa, RS i Dejtonskog sporazuma,“ rekao je on.
Premijer RS naglasio je da delegati srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH moraju biti odgovorni Narodnoj skupštini RS.
„Ovo zasjedanje ima za cilj da uspostavi novu praksu u odnosima kada neko teško pitanje o kome nema saglasnosti u okviru delegacije RS u Domu naroda BiH da se napravi mehanizam koji bi omogućavao zauzimanje stavova iz Skupštine,“ rekao je Dodik.
Politička predstava
„Sada se pokušava iznijeti stav jedne partije kao monopolni stav i da bude presudan, kako su to sada neki poslanici rekli,“ rekao je poslanik Stranke za BiH u Narodnoj skupštini RS Muharem Murseilović.
Potpredsjednik Narodne skupštine RS i poslanik SDA Šefket Hafizović naglasio je da entitetski parlament nema legitimitet da raspravlja o državnom zakonu o popisu.
„Tvrdimo da nema ustavni legitimitet s obzirom da je ovaj zakon dobrano u proceduri Parlamenta BiH i mislimo da je ovo isključivo nadležnost institucija BiH, a nikako nižih razina vlasti, tako da smatramo da je ovo još jedno u nizu kršenja i uzurpacija ovlaštenja institucija BiH,“ smatra Hafizović.
Dio opozicije u RS optužio je vladajući SNSD da traženjem stava Narodne skupštine o zakonu o popisu u BiH prikuplja političke poene u predizbornoj kampanji. Poslanik SDS-a Ognjen Tadić rekao je da je prijedlog Vlade RS dobar, ali i upitao zašto je došao tek uoči izbora.
„Da je Vlada htjela na ispravan način da se odnosi prema ovom pitanju trebalo je prvo da osudi Savjet ministara i poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine zbog toga što su dopustili da ovakav zakon sa članom 48 dođe do Doma naroda,“ ocjenjuje Tadić.
Riječ je o političkoj predstavi vladajućeg SNSD-a, tvrdi šef poslaničkog kluba PDP-a Branislav Borenović.
„Kako je moguće da vaši ministri sa koalicionim partnerima u Sarajevu glasaju za ovaj zakon? Kako je moguće da vaši poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH, sa vašim koalicionim partnerima, dopuste da ovaj zakon dođe u Dom naroda? Sad tobože mi u Narodnoj skupštini RS, kada ste vi došli u ćorsokak, treba da pričamo o nečemu što se zove kako izaći iz novonastale situacije,“ smatra Borenović.
Poslanici Stranke za BiH kažu da Dejtonski sporazum u BiH nije proveden u potpunosti, zbog čega je nepotrebno da prijedlogom zakona o popisu stanovništva u BiH 2011. godine bude obuhvaćeno izjašnjavanje građana o nacionalnoj, vjerskoj i jezičkoj pripadnosti. Takođe smatraju neprihvatljivim da se iz zakona o popisu stanovišta briše član 48, jer bi na taj način, kako kažu, bila "stavljena tačka na etničko čišćenje u RS".
*****
Možda bi vas mogli zanimati i tekstovi:
SNSD spriječio usvajanje zakona o popisu stanovništva u BiH
Popis stanovništva, povratak i etničko čišćenje
Bez podataka o stanovništvu na 131. godišnjicu prvog popisa
U zaključcima koje je u utorak usvojio parlament RS kaže se da je zakon o popisu, koji je u proceduri u državnom parlamentu, “ispolitizovan” i da se pitanje strukture organa vlasti, koje tretira član 48, “uređuje ustavima i pojedinačnim konkretnim zakonima”.
Obraćajući se poslanicima RS, Dodik je ponovio je stav da je zakon o popisu stanovništva u BiH potrebno donijeti, ali uz pravo građana da se izjasne o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, kao i jeziku kojim govore. Uvođenje člana 48 u zakon Dodik je nazvao “podmuklom i smišljenom aktivnošću na dugoročnoj osnovi”.
„Kako bi se u BiH stvorio osnov za raspravu o tome na koji način formirati vlast, a u narednim godinama vjerovatno i došlo do rješenja koja bi na bazi toga i onoga što smo vidjeli u Ustavnom sudu, gdje u pravilu odlučuju tri stranca i dva Bošnjaka, dobili rješenja koja su protiv srpskog nacionalnog interesa, RS i Dejtonskog sporazuma,“ rekao je on.
Premijer RS naglasio je da delegati srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH moraju biti odgovorni Narodnoj skupštini RS.
„Ovo zasjedanje ima za cilj da uspostavi novu praksu u odnosima kada neko teško pitanje o kome nema saglasnosti u okviru delegacije RS u Domu naroda BiH da se napravi mehanizam koji bi omogućavao zauzimanje stavova iz Skupštine,“ rekao je Dodik.
Politička predstava
„Sada se pokušava iznijeti stav jedne partije kao monopolni stav i da bude presudan, kako su to sada neki poslanici rekli,“ rekao je poslanik Stranke za BiH u Narodnoj skupštini RS Muharem Murseilović.
Potpredsjednik Narodne skupštine RS i poslanik SDA Šefket Hafizović naglasio je da entitetski parlament nema legitimitet da raspravlja o državnom zakonu o popisu.
„Tvrdimo da nema ustavni legitimitet s obzirom da je ovaj zakon dobrano u proceduri Parlamenta BiH i mislimo da je ovo isključivo nadležnost institucija BiH, a nikako nižih razina vlasti, tako da smatramo da je ovo još jedno u nizu kršenja i uzurpacija ovlaštenja institucija BiH,“ smatra Hafizović.
Dio opozicije u RS optužio je vladajući SNSD da traženjem stava Narodne skupštine o zakonu o popisu u BiH prikuplja političke poene u predizbornoj kampanji. Poslanik SDS-a Ognjen Tadić rekao je da je prijedlog Vlade RS dobar, ali i upitao zašto je došao tek uoči izbora.
„Da je Vlada htjela na ispravan način da se odnosi prema ovom pitanju trebalo je prvo da osudi Savjet ministara i poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine zbog toga što su dopustili da ovakav zakon sa članom 48 dođe do Doma naroda,“ ocjenjuje Tadić.
Riječ je o političkoj predstavi vladajućeg SNSD-a, tvrdi šef poslaničkog kluba PDP-a Branislav Borenović.
„Kako je moguće da vaši ministri sa koalicionim partnerima u Sarajevu glasaju za ovaj zakon? Kako je moguće da vaši poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH, sa vašim koalicionim partnerima, dopuste da ovaj zakon dođe u Dom naroda? Sad tobože mi u Narodnoj skupštini RS, kada ste vi došli u ćorsokak, treba da pričamo o nečemu što se zove kako izaći iz novonastale situacije,“ smatra Borenović.
Poslanici Stranke za BiH kažu da Dejtonski sporazum u BiH nije proveden u potpunosti, zbog čega je nepotrebno da prijedlogom zakona o popisu stanovništva u BiH 2011. godine bude obuhvaćeno izjašnjavanje građana o nacionalnoj, vjerskoj i jezičkoj pripadnosti. Takođe smatraju neprihvatljivim da se iz zakona o popisu stanovišta briše član 48, jer bi na taj način, kako kažu, bila "stavljena tačka na etničko čišćenje u RS".
*****
Možda bi vas mogli zanimati i tekstovi:
SNSD spriječio usvajanje zakona o popisu stanovništva u BiH
Popis stanovništva, povratak i etničko čišćenje
Bez podataka o stanovništvu na 131. godišnjicu prvog popisa
