Crnogorska opozicija priprema više pojedinačnih žalbi Ustavnom sudu zbog, kako kažu, diskriminacije srpskog jezika u okviru usvojenog Zakona o opštem obrazovanju. Da li je srpski jezik u Crnoj Gori diskriminisan u obrazovnom sistemu i kolike su šanse da opozicija dobije zadovoljavajući odgovor Ustavnog suda?
Nakon što je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, i pored protivljenja opozicije, potpisao ukaz kojim stupa na snagu zakon o opštem obrazovanju, nezadovoljne stranke opozicije će uputiti žalbu Ustavnom sudu jer, kako tvrde, Zakonom o obrazovanju se diskriminiše srpski jezik i građani koji govore srpskim jezikom.
U opoziciji tvrde da imaju više nego dovoljno argumenata na osnovu kojih će dokazati da Zakon o opštem obrazovanju kojim će crnogorski jezik biti obavezan u obrazovnom sistemu, diskriminiše srpski jezik i građane kojima je maternji jezik srpski.
“Kada govorimo o razlozima žalbe Ustavnom sudu, oni su vrlo jasni i upravo govore o tome da je srpski jezik u službenoj upotrebi u Crnoj Gori, a posljednji rezultati popisa iz 2003. godine apsolutno ukazuju da su svi argumenti na našoj strani”, kaže Vasilije Lalošević iz Socijalističke narodne partije.
Na pitanje šta ukoliko Ustavni sud ne donese za opoziciju očekivanu odluku o ustavnosti zakona o obrazovanju, Vasilije Lalošević kaže da može uslijediti tužba sudu u Strazburu.
“Objektivno postoje određene zakonske norme zakonske norme koje krše ljudska onih građana koj su se na zadnjem popisu izjasnili da govore srpskim jezikom. Ukoliko žalba ne naiđe na pravo reagovanje u Ustavnom sudu, postoji možda mogućnost obraćanja sudu za ljudska prava u Strazburu”, navodi Lalošević.
Nema ustavno-pravne osnove
Nakon što je po popisu iz 2003 godine preko 60% građana označilo srpski jezik kao maternji, u Ustavu Crne Gore usvojenom 2007. godine je definisano da je crnogorski službeni jezik, dok su srpski, bošnjački, hrvatski označeni kao jezici u službenoj upotrebi. Sredinom prošle godine predstavljen je prvi pravopis crnogorskog jezika, a ove godine Savjet za opšte obrazovanje je usvojio prvu Gramatiku crnogorskog jezika sa dvije nove grafeme.
Ovakva hronologija događanja u vezi sa normiranjem i ozvaničenjem crnogorskog jezika vodila je ka usvajanju Zakona kojim će od naredne godine crnogorski jezik biti u upotrebi i u obrazovnom sistemu Crne Gore. Prilikom glasanja u parlamentu opozicija je napustila plenarnu salu. Vlasti tvrde da se uvođenjem crnogorskog jezika u obrazovni sistem ne diskriminiše ostale jezike.
Ranko Kadić iz vanparlamentarne Demokratske srpske stranke smatra da se upravo radi o kršenju osnovnih ljudskih prava protiv čega će se boriti na više načina.
“Ovo je sve priprema za popis naredne godine, da se srpski jezik izbriše, da ga bude manje od 50%, da crnogorski jezik prevlada i da Srba bude ispod 15%. Znači to je čitava igra. Znači ne možemo to posmatrati izolovano, nego moramo posmatrati u namjeri ovog režima da izbriše istoriju jednog naroda. Imamo mi još vidova borbe protiv toga, i nije dobro da mi sve odmah kažemo šta ćemo da radimo. Neka malo vlast razmišlja šta ćemo mi da radimo ako oni budu ovako krenuli. A važno je da to gledati mirno nećemo”, kaže Kadić.
Komentarišući inicijativu opozicije pred ustavnim sudom i moguće pred sudom u Strazburu, profesor na pravnom fakultetu Blagota Mitrić ne vjeruje da inicijativa ima uporište, jer je po Ustavu crnogorski jezik službeni, a srpski i ostali jezici u službenoj upotrebi - što je sa pravnog stanovišta velika razlika.
„Ta prva odrednica koja je primarna, a koja kaže da je u Crnoj Gori službeni jezik crnogorski, to znači da se komunikacija u svim aktivnostima, državnim, prosvjetnim, zdravstvenim, u oblastima javno pravnih organa i djelatnosti, moraju odvijati odnosno komunicirati na crnogorskom jeziku. To ne znači da se time nekome uskraćuje pravo da govori i služi se svojim jezikom. Nipošto. Prema tome, ja mislim da ta inicijativa koja je ili će biti proslijeđena Ustavnom sudu, ne vjerujem da će imati uporište, ali tu je Ustavni sud da presudi. Ja ne vjerujem jer je to stvar tumačenja, a ja ne vjerujem da tu ima dovoljne ustavno pravne osnove se zakon poništi”, kaže Mitrić.
Prema medijskim izvještajima, ni u vladajućoj koaliciji i najvišim funkcionerima ne postoji potpuna saglasnost u vezi Zakona o opštem obrazovanju kojim se propisuje uvođenje crnogorskog jezika.
Kako je objavio dnevni list „Vijesti”, Zakon o opštem obrazovanju je na zahtjev Vlade uvršten na dnevni red parlamenta po skraćenoj proceduri, kako bi se preduprijedio navodni dogovor Filipa Vujanovića, Svetozara Marovića sa opozicijom o kompromisnom rješenju vezanom za uvođenje jezika u opšte obrazovanje.
Nakon što je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, i pored protivljenja opozicije, potpisao ukaz kojim stupa na snagu zakon o opštem obrazovanju, nezadovoljne stranke opozicije će uputiti žalbu Ustavnom sudu jer, kako tvrde, Zakonom o obrazovanju se diskriminiše srpski jezik i građani koji govore srpskim jezikom.
U opoziciji tvrde da imaju više nego dovoljno argumenata na osnovu kojih će dokazati da Zakon o opštem obrazovanju kojim će crnogorski jezik biti obavezan u obrazovnom sistemu, diskriminiše srpski jezik.
U opoziciji tvrde da imaju više nego dovoljno argumenata na osnovu kojih će dokazati da Zakon o opštem obrazovanju kojim će crnogorski jezik biti obavezan u obrazovnom sistemu, diskriminiše srpski jezik i građane kojima je maternji jezik srpski.
“Kada govorimo o razlozima žalbe Ustavnom sudu, oni su vrlo jasni i upravo govore o tome da je srpski jezik u službenoj upotrebi u Crnoj Gori, a posljednji rezultati popisa iz 2003. godine apsolutno ukazuju da su svi argumenti na našoj strani”, kaže Vasilije Lalošević iz Socijalističke narodne partije.
Na pitanje šta ukoliko Ustavni sud ne donese za opoziciju očekivanu odluku o ustavnosti zakona o obrazovanju, Vasilije Lalošević kaže da može uslijediti tužba sudu u Strazburu.
“Objektivno postoje određene zakonske norme zakonske norme koje krše ljudska onih građana koj su se na zadnjem popisu izjasnili da govore srpskim jezikom. Ukoliko žalba ne naiđe na pravo reagovanje u Ustavnom sudu, postoji možda mogućnost obraćanja sudu za ljudska prava u Strazburu”, navodi Lalošević.
Nema ustavno-pravne osnove
Nakon što je po popisu iz 2003 godine preko 60% građana označilo srpski jezik kao maternji, u Ustavu Crne Gore usvojenom 2007. godine je definisano da je crnogorski službeni jezik, dok su srpski, bošnjački, hrvatski označeni kao jezici u službenoj upotrebi. Sredinom prošle godine predstavljen je prvi pravopis crnogorskog jezika, a ove godine Savjet za opšte obrazovanje je usvojio prvu Gramatiku crnogorskog jezika sa dvije nove grafeme.
Crnogorski jezik po Ustavu je službeni, a srpski i ostali jezici u službenoj upotrebi - što je sa pravnog stanovišta velika razlika, ocjenjuje pravni ekspert Blagota Mitrić.
Ovakva hronologija događanja u vezi sa normiranjem i ozvaničenjem crnogorskog jezika vodila je ka usvajanju Zakona kojim će od naredne godine crnogorski jezik biti u upotrebi i u obrazovnom sistemu Crne Gore. Prilikom glasanja u parlamentu opozicija je napustila plenarnu salu. Vlasti tvrde da se uvođenjem crnogorskog jezika u obrazovni sistem ne diskriminiše ostale jezike.
Ranko Kadić iz vanparlamentarne Demokratske srpske stranke smatra da se upravo radi o kršenju osnovnih ljudskih prava protiv čega će se boriti na više načina.
“Ovo je sve priprema za popis naredne godine, da se srpski jezik izbriše, da ga bude manje od 50%, da crnogorski jezik prevlada i da Srba bude ispod 15%. Znači to je čitava igra. Znači ne možemo to posmatrati izolovano, nego moramo posmatrati u namjeri ovog režima da izbriše istoriju jednog naroda. Imamo mi još vidova borbe protiv toga, i nije dobro da mi sve odmah kažemo šta ćemo da radimo. Neka malo vlast razmišlja šta ćemo mi da radimo ako oni budu ovako krenuli. A važno je da to gledati mirno nećemo”, kaže Kadić.
Komentarišući inicijativu opozicije pred ustavnim sudom i moguće pred sudom u Strazburu, profesor na pravnom fakultetu Blagota Mitrić ne vjeruje da inicijativa ima uporište, jer je po Ustavu crnogorski jezik službeni, a srpski i ostali jezici u službenoj upotrebi - što je sa pravnog stanovišta velika razlika.
„Ta prva odrednica koja je primarna, a koja kaže da je u Crnoj Gori službeni jezik crnogorski, to znači da se komunikacija u svim aktivnostima, državnim, prosvjetnim, zdravstvenim, u oblastima javno pravnih organa i djelatnosti, moraju odvijati odnosno komunicirati na crnogorskom jeziku. To ne znači da se time nekome uskraćuje pravo da govori i služi se svojim jezikom. Nipošto. Prema tome, ja mislim da ta inicijativa koja je ili će biti proslijeđena Ustavnom sudu, ne vjerujem da će imati uporište, ali tu je Ustavni sud da presudi. Ja ne vjerujem jer je to stvar tumačenja, a ja ne vjerujem da tu ima dovoljne ustavno pravne osnove se zakon poništi”, kaže Mitrić.
Prema medijskim izvještajima, ni u vladajućoj koaliciji i najvišim funkcionerima ne postoji potpuna saglasnost u vezi Zakona o opštem obrazovanju kojim se propisuje uvođenje crnogorskog jezika.
Kako je objavio dnevni list „Vijesti”, Zakon o opštem obrazovanju je na zahtjev Vlade uvršten na dnevni red parlamenta po skraćenoj proceduri, kako bi se preduprijedio navodni dogovor Filipa Vujanovića, Svetozara Marovića sa opozicijom o kompromisnom rješenju vezanom za uvođenje jezika u opšte obrazovanje.
