Dostupni linkovi

Pozitivne ocjene Josipovićevog puta u Srbiju


Ivo Josipović na salašu u Vojvodini, 18. srpanj 2010. Foto: Vesela Laloš
Ivo Josipović na salašu u Vojvodini, 18. srpanj 2010. Foto: Vesela Laloš
Prvi posjet hrvatskog predsjednika Ive Josipovića Srbiji pozitivno je ocijenjen u hrvatskoj javnosti.

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor pozitivno je ocijenila najavu srpskog predsjednika Tadića da će doći u Vukovar. Analitičari posebno pohvaljuju činjenicu da oko dva politički najosjetljivija otvorena pitanja – tužbi na Međunarodnom sudu pravde i hrvatskog priznanja Kosova nije bilo nikakvih javnih polemika.

„Srpski predsjednik Boris Tadić dobrodošao je u Vukovar i njegov dolazak svakao bi bio dobar potez,“
ocijenila je hrvatska premijerka Jadranka Kosor Tadićevu najavu od nedjelje. A u kontekstu suradnje Srbije sa Hagom dodala je:

„Mi u Hrvatskoj itekako očekujemo da konačno i Mladić, ali i Hadžić budu uhićeni i da stanu pred lice pravde. To je iznimno važno iz mnogo aspekata, ali prije svega iz aspekta razmišljanja života i budućnosti žrtava.“


Ona je kazala i kako predsjednik Josipović ima punu podršku hrvatske Vlade u podržavanju naših susjeda na njihovom europskom putu, a kada Hrvatska sljedeće godine potpiše pristupni ugovor sa Europskom unijom – kazala je – hrvatska potpora susjedima na njihovom integracijskom putu bit ćer još snažnija.

Analitičari su u prvim reakcijama složni u pozitivnoj ocjeni Josipovićevog puta u Beograd.

„Ovo je dobar i uspješan posjet,“
ocjenio je Josipovićev posjet za RSE politički analitičar i dugogodišnji hrvatski ministar vanjskih poslova u devedesetim godinama Mate Granić.

„Jer postoje stvari koje dugo vremena nisu bile rješavane, a potrebno ih je riješiti, kao što je npr. pitanje određivanja granične crte. Sada je dogovoreno ili da to učine državne komisije, ili će to međunarodna arbitraža riješiti, što je svakako pravi put. Drugo, taj takozvani humanitarni kompleks, koji uključuje traženje nestalih i povratak izbjeglica, mislim da je i tu načinjen iskorak,“
rekao je on.

Postoje stvari koje nije lako riješiti, a dobro je da oko njih nije bilo nikakvih javnih polemika, kaže Granić.

„A to je pitanje Kosova i pitanje tužbi za genocid Međunarodnom sudu pravde u Hagu. Ta pitanja se nisu rješavala javno, niti ih je moguće tako rješavati. Predsjednik Josipović je korektno izrekao hrvatski stav da treba riješiti uzroke te tužbe. Ukratko, ono što se do sada događalo – to je bio uspješan posjet,“ ocjenjuje Ganić.

Komentari o tužbama za genocid

Smiren ton oko tužbi komentirao je i politički analitičar i profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Branko Caratan, koji također visoko vrednuje važnost Josipovićevog puta.

„Mislim da su oba predsjednika, a pogotovo hrvatski, svjesni koji su dometi tih tužbi – predsjednik Josipović je pravnik i sudjelovao je u pripremanju hrvatske tužbe – i znaju da je u svakom slučaju bolje ako se spor rješava bez posredovanja suda. Dakle, to je u svakom slučaju nešto što može zadovoljiti racionalne ljude na obje strane,“
kaže Caratan.

Tužba sa srpske strane je vjerojatno bila samo pokušaj da se parira hrvastkoj tužbi. Prema tome, isto tako nema razloga da se od toga ne odustane, kaže Branko Caratan.
On je podsjetio da je hrvatska tužba protiv Srbije za genocid usmjerena na nekoliko tema.

„Neke se od tih tema rješavaju, i nema razloga da se ne kaže ono što je predsjednik Josipović rekao – u slučaju da se ciljevi postignu bez tužbe, da se od nje može odustati. Tužba sa srpske strane je vjerojatno bila samo pokušaj da se parira hrvastkoj tužbi. Prema tome, isto tako nema razloga da se od toga ne odustane i vjerojatno je predsjednik Tadić sretan što može izići iz jedne slijepe ulice koju predstavlja srpska tužba,“
smatra Caratan.

Predsjednik Saveza udruga zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ivan Pšenica pozdravlja u izjavi za RSE najavu srpskih vlasti da će predati dokumentaciju o vukovarskoj bolnici i o logorima Begejci i Stajićevo, ali nije želio špekulirati je li ovo početak pune normalizacije odnosa dviju država. Jer, osim pitanja zatočenih i nestalih ima još mnogo otvorenih pitanja koja valja riješiti, kaže Pšenica.

„To je pitanje odgovornosti vojnog i političkog vrha u Srbiji iz 1991. godine. Gdje su kreatori rata koji se dogodio? Znamo da je ta neka zajednička vojska u to vrijeme bila ona koja je provela sve zamisli te politike. Mi govorimo – Milošević je kriv! Milošević je umro, krivaca nema? Nije to točno! Za mene je puno važnije da politika koja je vođena 1991. godine bude osuđena,“
kaže Pšenica.

A važan uvjet za normalizaciju bila bi i naknada štete - ne toliko državi, koliko pojedincima koji su izgubili imovinu ili najmilije, zaključuje Pšenica.

Josipovićev boravak u Srbiji primjereno je popraćen u hrvatskim medijima. Primjerice, „Večernji list“ u naslov izvlači reakciju hrvatske premijerke na Tadićevu najavu dolaska u Vukovar, i njezin citat kako je srpski predsednik dobrodošao, ali da Hrvatska očekuje da „Mladić i Hadžić budu uhićeni.“

Hrvatska televizija na svom portalu o Josipovićevoj posjeti izvještava pod naslovom „Mir i razumijevanje ne dolaze lako“, što je inače Josipovićev citat, a „Jutarnji list“ u naslov izvlači bliski susret dvojice predsjednika u Subotici – naime „“Josipović u Subotici pao sa stepenica, ruku mu pružio Tadić.“

*****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Josipovićeva poseta unela optimizam u regionalnu politiku

Početak potpune normalizacije odnosa Srbije i Hrvatske

Manjine u Srbiji govore tiho
XS
SM
MD
LG