Gordana Sandić-Hadžihasanović, Selma Boračić
Iako najavljen kao mirni, protest devet boračkih udruženja Federacije BiH ispred zgrade Vlade Federacije u Sarajevu pretvorio se u žestok okršaj demonstranata i policije.
Nezadovoljni što im se nije obratio niko iz Vlade, kao ni premijer, demobilisani borci probili su policijski kordon, te kamenjem i flašama napali policiju koja je uzvratila suzavcem. Vrlo brzo situacija je izmakla kontroli - korišteno je i vatreno oružje, a zapaljeni su i neki objekti u i oko zgrade Vlade.
Policijski štab za osiguranje skupa objavio je da su lakše i teže povrijeđena 32 policajca a da su iz Kliničkog centra Koševo dobili informaciju da je 37 učesnika protesta. Za većinu njih su utvrđene lakše tjelesne povrede te je veći broj otpušten na liječenje i kućnu njegu.
Policja navodi da je skup 'izmakao kontroli organizatora i eskalirao u direktne sukobe protestanata i policije uz fizičke napade na policajce, paljenje policijskih kućica, razbijanje prozora, uništavanje inventara u zgradi Vlade Federacije BiH, te nasilnog oduzimanja opreme od policijskih službenika'.
Neredi su eskalirali nakon što se niko iz Vlade Federacije, kao ni premijer Mustafa Mujezinović, nisu pojavili pred oko 6.000 okupljenih demonstranata, kako se očekivalo do 13 sati. Iznervirani demonstranti bacali su na zgradu federalne Vlade i policiju flaše i kamenice. Povremeno su se čule i eksplozije topovskih udara.
Pripadnici specijalne policije uzvratili su suzavcem. Nakon općeg meteža iz mase su počeli izlaziti povrijeđeni i veliki broj onih koji se žalio na posljedice udisanja suzavca.
„Većinom se radi o lakšim tjelesnim povredama. Na sreću to su povrede očiju i disajnog trakta od suzavca. Imamo tri pacijenta koji su upućeni na CT jer su imali povredu glave.“
Optužbe za izazivanje nereda
Demobilisani borac Armije RBiH Amir Kriko kaže da ga ne zanimaju nikakve uredbe Vlade, kojima će se, po ko zna koji put, preko leđa boraca jedan sloj društva enoromno obogatiti:
„Trenutno u Vladi sjede ljudi koji nemaju obraza. Sjede ljudi koji misle da su oni jedini u ovoj zemlji koji žive i koji trebaju da žive. Ne razmišljajući donose zakone, ne razmišljajući sebi dižu, nama spuštaju.“
Salem Čolaković, član udruženja “Zlatni ljiljani”:
„Mi nećemo napustiti ove proteste sve dok ne dođemo do rješenja, dok se naši zahtjevi ne ispune. Mi ostajemo ovdje do daljeg.“
Emina Miraščić, član organizacije članova porodica šehida i poginulih boraca:
„Očekujemo da nešto riješimo u svom životu - jer 15 godina borimo se s njima. Ne možemo svoja prava da ostvarimo, oduzimaju nam. I ono što su nam oni dali, sad nam oduzimaju.“
Zahtjev boraca je da ratne štete i porodične naknade ne smiju biti predmet imovinskog cenzusa. Pored toga, porodice poginulih boraca i ratni vojni invalidi traže od Vlade da njihove naknade tretira kao ratnu odštetu. U ime federalne Vlade okupljenim se niko nije obratio, a premijer Mustafa Mujezinović je telefonskim putem poručio da protetsti nisu opravdani:
„Zahtjevi su svi ispunjeni još jučer (utorak) bili. Oni su i poslali prijedlog uredbe koja je prihvaćena sa ovim privremenim prihodovnim pragom i određenim uslovima koje sam dejlomično dogovorio sa Svjetskom bankom. Ostalo sam prihvatio na svoju odgovornost. Nažalost, i pored ispunjenih zahtjeva neko je insistirao na ovim neredima. Ovo nisu protesti, ovo su neredi - i ovo su čisto političke poruke. Neko je želio da napravi lom, haos i proteste. Ne znam koje su političke motivacije, ali ovo zaista nije na dobrobit zemlje. Mi nemamo druge alternative nego MMF, stend baj aranažman i ovi reformski zakoni.“
Predsjednik Saveza dobitnika najviših ratnih priznanja Dževad Radžo izjavio je kako je ponuda premijera Federacije BiH Mujezinovića za ispunjenje njihovih zahtjeva i prekid protesta došla kasno, te da demonstranti ne prihvataju ništa što im je Mujezinović ponudio, već traže njegovu i smjenu kompletne Vlade.
Dok je premijer Mujezinović za medije telefonski izjavio kako je neko namjerno izazvao nasilje i nerede, sa političkim ciljem, Radžo je ustvrdio kako su iz Vlade potplatili neke ljude da naprave haos i 'okrive borce za to'.
Protesti i u drugim gradovima
I u drugim mjestima održani su protesti boračkih udruženja u znak podrške centralnom skupu u Sarajevu, a kao znak protivljenja politici koju vodi Vlada Federacije u oblasti prava boraca, ratnih vojnih invalida i članova njihovih porodica.
Braniteljske organizacije proistekle iz Armije BiH i HVO-a blokirali su danas Magistralnu cestu M-17 u mjestu Salakovac i lokalnu cestu Mostar - Nevesinje u mjestu Dračevice te u Mostara organizovale mirne proteste.
Po riječima predsjednika Jedinstvene organizacije boraca Hercegovačko-neretvanskog kantona Semira Drljevića, cilj protesta je sprječavanje namjere vlasti da u potpunosti ukine primanja za demobilisane borce, da ukine naknade invalidima ispod 60 posto invaliditeta koji ne rade te da umanji ostale naknade.
Demobilisani borci sa područja Srednjobosanskog kantona proteste su održali ispred zgrade kantonalne Vlade.
Na protestnom skupu u Travniku od Vlade SBK zatraženo je hitno donošenje Zakona o dopunskim pravima boraca SBK, koji bi definisao prava boraca.
Sporan cenzus
Najviše ogorčenja je izazvalo uvođenje tzv. prihodovnog cenzusa za dobitnike ratnih priznanja i porodica poginulih boraca.
Uoči protesta održanih u srijedu, Federalna vlada donijela je Uredbu o prihodovnom cenzusu u iznosu od dvije i po prosječne neto plate u Federaciji BiH u protekloj godini. Uredbom je regulirano i da će Vlada vršiti redovnu analizu primjene i određivati prihodovni cenzus i prihodovni prag vodeći računa da ne bi više od 20 posto korisnika ostalo bez naknade.
Navedena Uredba primjenjivat će se od 1. maja ove godine do početka primjene Zakona o prihodovnom cenzusu.
Demobilisani borci i ratni vojni invladi smatraju da su reforme i uštede usmjerene isključivo na boračku populaciju i da ne obuhvataju preglomazni državni aparat.
Jedinstvena organizacije boraca Bosne i Hercegovine „Unija veterana” podsjeća u saopćenju za javnost da je na svim nivoima svoga organizovanja više puta ponudila rješenja za probleme cjelokupne boračke populacije, od kojih većinu Parlament i Vlada FBiH nisu realizovali.
Borački protesti održani u srijedu neće sasvim sigurno označiti kraj socijalnim nemirima. Najmasovniji se najavljuju za Prvi maj.
Domljan o protestima boraca u Sarajevu
Ekonomski analitičar Vjekoslav Domljan kaže da su današnji protesti boraca vrh ledenog brijega:„Protesti boraca označavaju potpuni kolaps ekonomske, fiskalne i socijalne politike. Kad kažemo da se radi o kolapsu ekonomske politike, mislimo na to da nije stvoren ambijent za obavljanje ekonomskih aktivnosti. Primjera radi: BiH ima najlošiji privredni ambijent poslije Ukrajine. Zbog toga ima i najmanji privatni sektor poslije Bjelorusije. Dakle, nije stvoren ambijent u kojem bi poduzetnici mogli obavljati svoju zadaću i tako stvarati radna mjesta. Primjera radi: nužno je da se stvara godišnje barem 40.000 radnih mjesta da bi se sačuvao mirovinski sustav, da ne bi došlo do njegovog kolapsa. A sad je kod nas stanje takvo da na 690.000 onih koji plaćaju doprinose, dolazi 580.000 penzionera. Znači odnos je 1,2 radnika na jednog penzionera. A kad odnos dođe na 2:1 i niže od toga, znači da gori crvena lampica, a kod nas je odnos 1:1,2. To znači vrlo teško stanje što se tiče penzionera.“
U oblasti socijalne politike izdvaja se mnogo - oko 2,5 posto nacionalnog dohotka za potrebe boraca, što, kako kaže Domljan, govori o neadekvatnoj socijalnoj politici:
„Ni ta toliko izdvajanja nisu bila dovoljna jer nije provođena adekvatna socijalna politika, pa na kraju imamo situaciju da ni ta velika izdvajanja nisu bila dovoljna da umire boračku populaciju, maloprije smo govorili o populaciji umirovljenika itd. Znači, velika izdvajanja, nezadovoljstvo onih koji trebaju da primaju - i na kraju-krajeva, ogromne budžetske rupe koje su toliko velike i koje označavaju kolaps fiskalne politike da se ne kraju morao pozvati MMF da pomogne začepiti rupe.“
