Nakon što je 11. marta potpisao sporazum o priznanju krivnje, Sud BiH osudio je Ljubišu Četića na 13 godina zatvora zbog strijeljanja oko 200 civila u augustu 1992. godine na Korićanskim stijenama. Nekadašnji pripadnik interventnog voda policije u Prijedoru treći je po redu osuđeni za taj zločin koji je priznao krivicu i dao izjavu pokajanja.
Priznanje krivice je uzeto kao olakšavajuća okolnost prilikom određivanja visine kazne, objasnila je Minka Kreho, predsjedavajuća Sudskog vijeća:
„Vijeće je zaključilo da je kazna zatvora u trajanju od 13 godina, zajedno sa priznanjem krivnje, kao i njegovim pristankom na saradnju sa Tužilaštvom u daljem otkrivanju zločina, kao i njegovim iskazanim kajanjem pred ovim vijećem adekvatna i da će se njome postići svrha kažnjavanja.“
Četića je Sudsko vijeće oglasilo krivim da je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu civilnih i vojnih vlasti opštine Prijedor u cilju progona bošnjačkog i hrvatskog stanovništva sa tog područja, te da je 21. augusta 1992. godine na Korićanskim stijenama učestvovao u strijeljanju oko 200 muškaraca prethodno izdvojenih iz konvoja koji se kretao iz Prijedora ka Travniku.
Husein Jakupović, svjedok Tužilaštva BiH, opisao je kako je 21. augusta 1992. godine preživio strijeljanje na Korićanskim stijenama:
„To se sve dešavalo jedno deset minuta - i izlaz, i postrojavanje, i naređeno nam da kleknemo na koljena. Sjećam se jednog mladića, on je negdje 14, 15 godina imao, bio je do mene i počeo je da plače i rekao je: ’Oni će nas ovdje pobiti.’ Ja sam njega uhvatio za ruku i rekao da šuti. Počeli su onda pucati i vidio sam da su ljudi počeli padati već dole niz stijenu, ja sam se bacio niz stijenu dole, neko je u mene udario - i ostao sam u stijeni.“
Najvažnije otkriti mjesta posmrtnih ostataka
Specifičnost predmeta ''Korićanske stijene'' je što su do sada trojica optuženih priznali krivicu i dali izjavu pokajanja žrtvama. Osim Četića, optužnicom su bili obuhvaćeni i Damir Ivanković i Gordan Đurić, koji su također priznali krivicu prošle godine, te su osuđeni na 14, odnosno osam godina zatvora.
S obzirom na visinu izrečenih kazni, u Tužilaštvu BiH kažu kako motiv optuženima za priznanje krivice ipak nije smanjenje kazne. Glasnogovornik Tužilaštva Boris Grubešić:
„Ko je imao prigodu gledati svjedočenja tih ljudi u tim predmetima, jasno mu je da postoji doista element pokajanja i grižnje savjesti.“
Edin Ramulić, iz prijedorskog udruženja ''Izvor'' koje okuplja porodice ubijenih, za naš radio kaže kako je najvažnije da se otkriju mjesta gdje su posmrtni ostaci:
„Mi ćemo biti zadovoljni tek onda kada se utvrdi pojedinačna odgovornost svakoga od pripadnika tog interventnog voda, ali i odgovornost onih koji su ih poslali, a isto tako i odgovornost onih koji i do dan-danas kriju tijela od porodica žrtava.“
Sporazum o priznavanju krivice višestruko je koristan, kaže Grubešić:
„U tom predmetu ne treba zaboraviti da su nakon jednog od priznanja pronađeni posmrtni ostaci velikog broja žrtava, bar pretpostavljamo jer još uvijek se vrši identifikacija, za kojima su njihovi najmiliji tragali 17 ili godina. Koristi su i to što se dobiju saznanja o posmrtnim ostacima ili o drugim bitnim dokazima za taj predmet, dobiju se svjedoci koji svjedoče u tom predmetu, skraćuje se značajno postupak koji je, ne treba ni to zaboraviti, vrlo skup. Predmeti ratnih zločina su vrlo složeni, jako dugo traju i tu su troškovi odvjetnika itd. prilično visoki i taj aspekt ne treba zanemariti. Dakle, skraćuje se proces, dobija se sigurna osuđujuća presuda, dobijaju se podaci o počinjenom ratnom zločinu, o ostalim sudionicima, dobija se svjedočenje i dobija se informacija o tome gdje se nalaze posmrtni ostaci ili drugi bitni dokazi, što je jako korisno za Tužiteljstvo BiH u odnosu na nešto eventualno manju kaznu zatvora – iako kazne zatvora izricane po sporazumu u tim predmetima nisu bile baš niske i išle su preko 10 godina zatvora."
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Nastavljeno svjedočenje Šačića optuženog za protjerivanje srpskog stanovništva
Nezadovoljstvo procesuiranjem zločina počinjenih u Hercegovini
U BiH i Srbiji i dalje traju rasprave o usvajanju Rezolucije o Srebrenici
Zamjerke inicijatorima ideje o osnivanju RECOM-a
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Priznanje krivice je uzeto kao olakšavajuća okolnost prilikom određivanja visine kazne, objasnila je Minka Kreho, predsjedavajuća Sudskog vijeća:
„Vijeće je zaključilo da je kazna zatvora u trajanju od 13 godina, zajedno sa priznanjem krivnje, kao i njegovim pristankom na saradnju sa Tužilaštvom u daljem otkrivanju zločina, kao i njegovim iskazanim kajanjem pred ovim vijećem adekvatna i da će se njome postići svrha kažnjavanja.“
Četića je Sudsko vijeće oglasilo krivim da je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu civilnih i vojnih vlasti opštine Prijedor u cilju progona bošnjačkog i hrvatskog stanovništva sa tog područja, te da je 21. augusta 1992. godine na Korićanskim stijenama učestvovao u strijeljanju oko 200 muškaraca prethodno izdvojenih iz konvoja koji se kretao iz Prijedora ka Travniku.
Husein Jakupović, svjedok Tužilaštva BiH, opisao je kako je 21. augusta 1992. godine preživio strijeljanje na Korićanskim stijenama:
„To se sve dešavalo jedno deset minuta - i izlaz, i postrojavanje, i naređeno nam da kleknemo na koljena. Sjećam se jednog mladića, on je negdje 14, 15 godina imao, bio je do mene i počeo je da plače i rekao je: ’Oni će nas ovdje pobiti.’ Ja sam njega uhvatio za ruku i rekao da šuti. Počeli su onda pucati i vidio sam da su ljudi počeli padati već dole niz stijenu, ja sam se bacio niz stijenu dole, neko je u mene udario - i ostao sam u stijeni.“
Najvažnije otkriti mjesta posmrtnih ostataka
Specifičnost predmeta ''Korićanske stijene'' je što su do sada trojica optuženih priznali krivicu i dali izjavu pokajanja žrtvama. Osim Četića, optužnicom su bili obuhvaćeni i Damir Ivanković i Gordan Đurić, koji su također priznali krivicu prošle godine, te su osuđeni na 14, odnosno osam godina zatvora.
S obzirom na visinu izrečenih kazni, u Tužilaštvu BiH kažu kako motiv optuženima za priznanje krivice ipak nije smanjenje kazne. Glasnogovornik Tužilaštva Boris Grubešić:
„Ko je imao prigodu gledati svjedočenja tih ljudi u tim predmetima, jasno mu je da postoji doista element pokajanja i grižnje savjesti.“
Edin Ramulić, iz prijedorskog udruženja ''Izvor'' koje okuplja porodice ubijenih, za naš radio kaže kako je najvažnije da se otkriju mjesta gdje su posmrtni ostaci:
„Mi ćemo biti zadovoljni tek onda kada se utvrdi pojedinačna odgovornost svakoga od pripadnika tog interventnog voda, ali i odgovornost onih koji su ih poslali, a isto tako i odgovornost onih koji i do dan-danas kriju tijela od porodica žrtava.“
Sporazum o priznavanju krivice višestruko je koristan, kaže Grubešić:
„U tom predmetu ne treba zaboraviti da su nakon jednog od priznanja pronađeni posmrtni ostaci velikog broja žrtava, bar pretpostavljamo jer još uvijek se vrši identifikacija, za kojima su njihovi najmiliji tragali 17 ili godina. Koristi su i to što se dobiju saznanja o posmrtnim ostacima ili o drugim bitnim dokazima za taj predmet, dobiju se svjedoci koji svjedoče u tom predmetu, skraćuje se značajno postupak koji je, ne treba ni to zaboraviti, vrlo skup. Predmeti ratnih zločina su vrlo složeni, jako dugo traju i tu su troškovi odvjetnika itd. prilično visoki i taj aspekt ne treba zanemariti. Dakle, skraćuje se proces, dobija se sigurna osuđujuća presuda, dobijaju se podaci o počinjenom ratnom zločinu, o ostalim sudionicima, dobija se svjedočenje i dobija se informacija o tome gdje se nalaze posmrtni ostaci ili drugi bitni dokazi, što je jako korisno za Tužiteljstvo BiH u odnosu na nešto eventualno manju kaznu zatvora – iako kazne zatvora izricane po sporazumu u tim predmetima nisu bile baš niske i išle su preko 10 godina zatvora."
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Nastavljeno svjedočenje Šačića optuženog za protjerivanje srpskog stanovništva
Nezadovoljstvo procesuiranjem zločina počinjenih u Hercegovini
U BiH i Srbiji i dalje traju rasprave o usvajanju Rezolucije o Srebrenici
Zamjerke inicijatorima ideje o osnivanju RECOM-a
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)