Goran Jungvirth
Početkom sedmice održana je još jedna u nizu statusnih konferencija pred početak suđenja bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, optuženom za genocid. Na statusnoj konferenciji se raspravljalo o dokumentima koje optuženi Karadžić traži od vlada određenih država, za koje on tvrdi da su upletene u ratna zbivanja u BiH između 1992. i 1995. godine. Između ostalih i Hrvatske, čiji je predstavnik, ambasador u Nizozemskoj Joško Paro, bio prisutan u sudnici.
Optuženi Karadžić je u haškoj sudnici izjavio kako je zahvalan hrvatskoj Vladi na suradnji, „no više na dobroj volji nego na rezultatu“:
„Vaše ekselencije, ja želim da izrazim zahvalnost Hrvatskoj na pokazanoj dobroj volji i nekim dokumentima, ali do prošle statusne konferencije do danas nemamo nikakvih promena u tom pogledu.“
Iako mu je hrvatska Vlada dostavila petnaestak dokumenata, za koje je zatražila da ostanu tajni, Karadžić je i dalje nastavio inzistirati kako određeni podaci o švercu oružja kroz Hrvatsku prema BiH za vrijeme rata nedostaju, a upravo mu oni, prema njegovoj tvrdnji, trebaju za vlastitu obranu koju vodi sam.
„Samo što bih hteo da kažem da je Hrvatska jedna od najvažnijih zemalja koja je, bilo pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država, bilo iz želje da pomogne muslimanima, bila nezaobilazna u svim transportima oružja, municije i vojne opreme na razne načine“, rekao je Karadžić.
Hrvatski veleposlanik je od Karadžića zatražio da precizira koje još dokumente traži budući da se o događajima izvan Hrvatske ne vodi pomna arhiva. Osim što je spomenuo putove bivšeg hrvatskog premijera Nikice Valentića u Iran kako bi se dogovorio o isporuci oružja za vrijeme embarga, Karadžić je ostao u svojim zahtjevima za daljnjim dokumentima općenit, što mu je prigovorio i predsjedavajući sudac O-gon Kwon.
„Samo naizgled, ekselencijo. Naime, pre otvaranja tuzlanskog aerodroma Hrvatska je bila filter i prolazna stanica za svo to oružje, i pritom je Hrvatska uzimala određenu količinu oružja - bilo Hrvatska, bilo Hrvati u BiH. Dakle, za sve, osim za tuzlanski aerodrom, oni znaju - za svaki metak, za svaku pušku, za svaku iniformu i čizme koje su došle oni to znaju i imaju evidenciju", rekao je Karadžić.
Hrvatski veleposlanik Paro je sudu, pak, potvrdio kako će se i o zadnjem zahtjevu Karadžića, u kojem dodatno potražuje još spornih dokumenata, hrvatska vlada očitovati kroz otprilike mjesec dana. Karadžić:
„Činjenica je da je osim tuzlanskog aerodroma sve prolazilo kroz Hrvatsku i kroz Herceg-Bosnu u Hrvatskoj i gde su muslimani ostavljali Hrvatima u Bosni ili u Hrvatskoj deo tog naoružanja. Dakle, informacije moraju postojati.“
Manje je sreće optuženi Karadžić imao sa diplomatskim predstavnicima Irana, Francuske i Njemačke koji su izjavili kako neki dokumenti koje optuženi potražuje ne postoje, a ako postoje, ugrozila bi se nacionalna sigurnost ako bi se dostavili sudu. Argumenti Italije i Nizozemske bit će saslušani naknadno, dok se predstavnici BiH nisu niti pojavili na ročištu.
Ukoliko ga Karadžić ponovno ne uspije odgoditi, nastavak njegovog zaustavljenog suđenja očekuje se početkom idućeg mjeseca.
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Ratni zločinci na javnim funkcijama
Odbrana sa slobode za zločin protiv čovječnosti
Vječno prijateljstvo dva srebrenička druga
Sudije "bježe" od predmeta ratnih zločina?
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Početkom sedmice održana je još jedna u nizu statusnih konferencija pred početak suđenja bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, optuženom za genocid. Na statusnoj konferenciji se raspravljalo o dokumentima koje optuženi Karadžić traži od vlada određenih država, za koje on tvrdi da su upletene u ratna zbivanja u BiH između 1992. i 1995. godine. Između ostalih i Hrvatske, čiji je predstavnik, ambasador u Nizozemskoj Joško Paro, bio prisutan u sudnici.
Optuženi Karadžić je u haškoj sudnici izjavio kako je zahvalan hrvatskoj Vladi na suradnji, „no više na dobroj volji nego na rezultatu“:
„Vaše ekselencije, ja želim da izrazim zahvalnost Hrvatskoj na pokazanoj dobroj volji i nekim dokumentima, ali do prošle statusne konferencije do danas nemamo nikakvih promena u tom pogledu.“
Iako mu je hrvatska Vlada dostavila petnaestak dokumenata, za koje je zatražila da ostanu tajni, Karadžić je i dalje nastavio inzistirati kako određeni podaci o švercu oružja kroz Hrvatsku prema BiH za vrijeme rata nedostaju, a upravo mu oni, prema njegovoj tvrdnji, trebaju za vlastitu obranu koju vodi sam.
„Samo što bih hteo da kažem da je Hrvatska jedna od najvažnijih zemalja koja je, bilo pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država, bilo iz želje da pomogne muslimanima, bila nezaobilazna u svim transportima oružja, municije i vojne opreme na razne načine“, rekao je Karadžić.
Hrvatski veleposlanik je od Karadžića zatražio da precizira koje još dokumente traži budući da se o događajima izvan Hrvatske ne vodi pomna arhiva. Osim što je spomenuo putove bivšeg hrvatskog premijera Nikice Valentića u Iran kako bi se dogovorio o isporuci oružja za vrijeme embarga, Karadžić je ostao u svojim zahtjevima za daljnjim dokumentima općenit, što mu je prigovorio i predsjedavajući sudac O-gon Kwon.
„Samo naizgled, ekselencijo. Naime, pre otvaranja tuzlanskog aerodroma Hrvatska je bila filter i prolazna stanica za svo to oružje, i pritom je Hrvatska uzimala određenu količinu oružja - bilo Hrvatska, bilo Hrvati u BiH. Dakle, za sve, osim za tuzlanski aerodrom, oni znaju - za svaki metak, za svaku pušku, za svaku iniformu i čizme koje su došle oni to znaju i imaju evidenciju", rekao je Karadžić.
Hrvatski veleposlanik Paro je sudu, pak, potvrdio kako će se i o zadnjem zahtjevu Karadžića, u kojem dodatno potražuje još spornih dokumenata, hrvatska vlada očitovati kroz otprilike mjesec dana. Karadžić:
„Činjenica je da je osim tuzlanskog aerodroma sve prolazilo kroz Hrvatsku i kroz Herceg-Bosnu u Hrvatskoj i gde su muslimani ostavljali Hrvatima u Bosni ili u Hrvatskoj deo tog naoružanja. Dakle, informacije moraju postojati.“
Manje je sreće optuženi Karadžić imao sa diplomatskim predstavnicima Irana, Francuske i Njemačke koji su izjavili kako neki dokumenti koje optuženi potražuje ne postoje, a ako postoje, ugrozila bi se nacionalna sigurnost ako bi se dostavili sudu. Argumenti Italije i Nizozemske bit će saslušani naknadno, dok se predstavnici BiH nisu niti pojavili na ročištu.
Ukoliko ga Karadžić ponovno ne uspije odgoditi, nastavak njegovog zaustavljenog suđenja očekuje se početkom idućeg mjeseca.
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Ratni zločinci na javnim funkcijama
Odbrana sa slobode za zločin protiv čovječnosti
Vječno prijateljstvo dva srebrenička druga
Sudije "bježe" od predmeta ratnih zločina?
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)