Narodna skupština RS je zaprijetila javnim izjašnjavanjem i povlačenjem srpskih predstavnika iz zajedničkih institucija BiH ako visoki predstavnik Valentin Inzko nastavi sa nametanjem zakona.
Skupština je dala punu podršku zaključcima Vlade Republike Srpske, usvojenim 24. septembra, kojim se ne prihvataju odluke visokog predstavnika Valentina Inzka od 18. septembra u vezi sa radom Elektroprenosa BiH.
„Narodna skupština usvojila je zaključak kojim je usvojila informaciju koju je podnijela Vlada i usvojila je zaključke koje su podnijeli i predložili klubovi poslanika SNSD-a, Demokratske stranke i Socijalističke partije kojima su podržana uvodna izlaganja predsjednika Republike i predsjednika Vlade i zaključci izneseni u informaciji Vlade i u predlogu premijera RS“, rekao je predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić.
Za ovu informaciju i zaključke koje su poredložili Vlada RS i Predsjednik RS bili su samo poslanici vladajućih stranaka SNSD-a, Socijalističke partije i Demokratskog narodnog saveza. Zbog iskjučivanja iz konsulatacija oko zaključaka, opozicija nije podržala ni informaciju ni zaključke.
“Opstrukcionističke aktivnosti ne mogu dovesti ni do kakvog rezultata, niti mogu olakšati tranziciju OHR-a prema kancelariji specijalnog predstavnika Evropske unije, što svakako i dalje ostaje naš prioritet”, izjavio je za naš radio portparol Mario Brkić.
Reagovali su i predstavnici političkih partija u BiH. Tako predsjednik SDA Sulejman Tihić kaže da je zaključak Skupštine Republike Srpske najozbiljniji čin negiranja Dejtonskog sporazuma. On ističe da je OHR dejtonska kategorija, kao i Republika Srpska i Federacija BiH:
„Ne može se iz Dejtonskog sporazuma prihvatati jedno, a ostalo odbacivati. Ne može se prihvatiti RS, a negirati Aneks 10, OHR.“
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović:
„Svi oni koji vjeruju da će praveći krize u BiH, bez obzira ko to radi, zadržati OHR ovdje, ja mislim da prave ogromnu štetu Bosni i Hercegovini.“
Nisu samo politički lideri u Federaciji BiH nezadovoljni ponašanjem postojećih struktura vlasti u Republici Srpskoj. Iz drugih pobuda, protivnici Dodikove politike su i opozicone partije u tom bh. entitetu jer smatraju kako ih je tamošnja vladajuća struktura dovela do toga da moraju biti protiv njihovih prijedloga, iako se i sami zalažu za opstanak Republike Srpske.
Poslanik Srpske demokratske stranke u Skupštini Republike Srpske Dušan Stojičić rekao je:
„SDS je politički tvorac ove republike, sinonim politički RS-a, i da pokušava na toj političkoj tezi graditi neku priču i ubirati političke poene.“
„Otkako postoji demokratska parlamentarna praksa, većih prevaranata i lažova ovaj parlament a i mnogi drugi nisu vidjeli. Nudili smo SNSD-u i vladajućoj opoziciji da zajedno uđemo u pregovore, da zajedno napravimo zaključke, da jasnu poruku pošaljemo iz Banje Luke i Sarajevu, i Beogradu, i Zagrebu, i Vašingtonu, i Briselu, i Moskvi. Nažalost, dobili smo objašnjenje da vladajući blok ne želi zajedno s opozicijom“, naveo je poslanik SDS-a Vukota Govedarica.
Najave kako će se predstavnici iz Republike Srpske povući iz državnih institucija, a najviša zakonodavna vlast zatražiti javno izjašnjavanje o tome ukoliko visoki predstavnik nastavi da nameće odluke, nije ništa novo u Bosni i Hercegovini. Barem dva puta godišnje iz Republike Srpske se mogu čuti slične prijetnje.
Analitičarka Tanja Topić kaže kako to dodatno usložnjava političku situaciju u zemlji, koja u posljednjih godinu dana živi od krize do krize:
„Lično ne mislim da je moguće ovako lošu situaciju u BiH riješiti do narednih izbora 2010. godine. Mislim da nedostaje i jasnog stava međunarodne zajednice, odnosno Kancelarije OHR-a, šta zaista želi i šta može uraditi u BiH.“
A da od međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini zavisi dalji ishod političke situacije, smatra i profesor mostarskog Sveučilišta Slavo Kukić:
„Postoje bonske ovlasti visokog predstavnika, dakle postoje instrumenti kojima se može presijeći put nastavku procesa radikalizacije.“
Za trenutnu političku situaciju u BiH, ali i posljednje događaje vezane za nametanje odluka visokog predstavnika zainteresovala se i susjedna Srbija, koja je ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića danas poslala u Banju Luku. Njegova posjeta, tvrde dobro upućeni poznavaoci prilika u Bosni i Hercegovini, nije slučajna. Isti scenarij nedavno se desio kada je u Banjoj Luci u junu boravio predsjednik Srbije Boris Tadić, koji je bio neka vrsta posrednika u smirivanju situacije nakon što je visoki predstavnik poništio zaključke Skupštine o efektima prenosa nadležnosti sa entiteta na državu.
Jeremić danas nije davao izjave, a detalje razgovora prenio je premijer Milorad Dodik:
„Bila je prilika da upoznamo gospodina Jeremića sa našim stavovima oko Elektroprenosa.. Izražen je interes Srbije da pomogne u deblokiranju te situacije. Saglasili smo se oko toga da je neophodno da se ispune uslovi da bi se zatvorio OHR.“
Dobre vijesti u Bosni i Hercegovini ne traju dugo, pa je jučerašnju - da je bh. Vlada ispunila sve zadatke za liberalizaciju viznog režima - pomutila današnja u kojoj se prijeti referendumom. To dodatno stvara konfuziju za građane ove zemlje, koji ni sami više ne znaju kome da vjeruju i čemu se mogu nadati u narednom periodu.
Skupština je dala punu podršku zaključcima Vlade Republike Srpske, usvojenim 24. septembra, kojim se ne prihvataju odluke visokog predstavnika Valentina Inzka od 18. septembra u vezi sa radom Elektroprenosa BiH.
„Narodna skupština usvojila je zaključak kojim je usvojila informaciju koju je podnijela Vlada i usvojila je zaključke koje su podnijeli i predložili klubovi poslanika SNSD-a, Demokratske stranke i Socijalističke partije kojima su podržana uvodna izlaganja predsjednika Republike i predsjednika Vlade i zaključci izneseni u informaciji Vlade i u predlogu premijera RS“, rekao je predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić.
Za ovu informaciju i zaključke koje su poredložili Vlada RS i Predsjednik RS bili su samo poslanici vladajućih stranaka SNSD-a, Socijalističke partije i Demokratskog narodnog saveza. Zbog iskjučivanja iz konsulatacija oko zaključaka, opozicija nije podržala ni informaciju ni zaključke.
Kancelarija visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini saopštila je nakon zaključka Skupštine Republike Srpske kako su odluke visokog predstavnika konačne i obavezujuće, te da je on jedini validan tumač civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma.
“Opstrukcionističke aktivnosti ne mogu dovesti ni do kakvog rezultata, niti mogu olakšati tranziciju OHR-a prema kancelariji specijalnog predstavnika Evropske unije, što svakako i dalje ostaje naš prioritet”, izjavio je za naš radio portparol Mario Brkić.
Reagovali su i predstavnici političkih partija u BiH. Tako predsjednik SDA Sulejman Tihić kaže da je zaključak Skupštine Republike Srpske najozbiljniji čin negiranja Dejtonskog sporazuma. On ističe da je OHR dejtonska kategorija, kao i Republika Srpska i Federacija BiH:
„Ne može se iz Dejtonskog sporazuma prihvatati jedno, a ostalo odbacivati. Ne može se prihvatiti RS, a negirati Aneks 10, OHR.“
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović:
„Svi oni koji vjeruju da će praveći krize u BiH, bez obzira ko to radi, zadržati OHR ovdje, ja mislim da prave ogromnu štetu Bosni i Hercegovini.“
Politička situacija se dodatno komplikuje
Nisu samo politički lideri u Federaciji BiH nezadovoljni ponašanjem postojećih struktura vlasti u Republici Srpskoj. Iz drugih pobuda, protivnici Dodikove politike su i opozicone partije u tom bh. entitetu jer smatraju kako ih je tamošnja vladajuća struktura dovela do toga da moraju biti protiv njihovih prijedloga, iako se i sami zalažu za opstanak Republike Srpske.
Poslanik Srpske demokratske stranke u Skupštini Republike Srpske Dušan Stojičić rekao je:
„SDS je politički tvorac ove republike, sinonim politički RS-a, i da pokušava na toj političkoj tezi graditi neku priču i ubirati političke poene.“
„Otkako postoji demokratska parlamentarna praksa, većih prevaranata i lažova ovaj parlament a i mnogi drugi nisu vidjeli. Nudili smo SNSD-u i vladajućoj opoziciji da zajedno uđemo u pregovore, da zajedno napravimo zaključke, da jasnu poruku pošaljemo iz Banje Luke i Sarajevu, i Beogradu, i Zagrebu, i Vašingtonu, i Briselu, i Moskvi. Nažalost, dobili smo objašnjenje da vladajući blok ne želi zajedno s opozicijom“, naveo je poslanik SDS-a Vukota Govedarica.
Najave kako će se predstavnici iz Republike Srpske povući iz državnih institucija, a najviša zakonodavna vlast zatražiti javno izjašnjavanje o tome ukoliko visoki predstavnik nastavi da nameće odluke, nije ništa novo u Bosni i Hercegovini. Barem dva puta godišnje iz Republike Srpske se mogu čuti slične prijetnje.
Analitičarka Tanja Topić kaže kako to dodatno usložnjava političku situaciju u zemlji, koja u posljednjih godinu dana živi od krize do krize:
„Lično ne mislim da je moguće ovako lošu situaciju u BiH riješiti do narednih izbora 2010. godine. Mislim da nedostaje i jasnog stava međunarodne zajednice, odnosno Kancelarije OHR-a, šta zaista želi i šta može uraditi u BiH.“
A da od međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini zavisi dalji ishod političke situacije, smatra i profesor mostarskog Sveučilišta Slavo Kukić:
„Postoje bonske ovlasti visokog predstavnika, dakle postoje instrumenti kojima se može presijeći put nastavku procesa radikalizacije.“
Za trenutnu političku situaciju u BiH, ali i posljednje događaje vezane za nametanje odluka visokog predstavnika zainteresovala se i susjedna Srbija, koja je ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića danas poslala u Banju Luku. Njegova posjeta, tvrde dobro upućeni poznavaoci prilika u Bosni i Hercegovini, nije slučajna. Isti scenarij nedavno se desio kada je u Banjoj Luci u junu boravio predsjednik Srbije Boris Tadić, koji je bio neka vrsta posrednika u smirivanju situacije nakon što je visoki predstavnik poništio zaključke Skupštine o efektima prenosa nadležnosti sa entiteta na državu.
Jeremić danas nije davao izjave, a detalje razgovora prenio je premijer Milorad Dodik:
„Bila je prilika da upoznamo gospodina Jeremića sa našim stavovima oko Elektroprenosa.. Izražen je interes Srbije da pomogne u deblokiranju te situacije. Saglasili smo se oko toga da je neophodno da se ispune uslovi da bi se zatvorio OHR.“
Dobre vijesti u Bosni i Hercegovini ne traju dugo, pa je jučerašnju - da je bh. Vlada ispunila sve zadatke za liberalizaciju viznog režima - pomutila današnja u kojoj se prijeti referendumom. To dodatno stvara konfuziju za građane ove zemlje, koji ni sami više ne znaju kome da vjeruju i čemu se mogu nadati u narednom periodu.
