Očuvanje javnog reda i mira u periodu proglašenja nezavisnosti bio je prioritet rada Ministarstva unutrašnjih poslova u 2008. godini. Ministar Zenun Pajaziti izjavio je da je najvećih sigurnosnih izazova bilo na severu. Spomenuo je probleme na graničnim prelazima, koji su bili uništeni tokom demonstracija Srba nakon što je Skupština Kosova 17. februara proglasila nezavisnost.
Pajaziti je istakao da je ministarstvo u saradnji sa međunarodnim partnerima kontrolisalo situaciju.
“Bili smo pažljivi kako ne bi došlo do situacije kojom bi bila naneta šteta političkom imidžu Kosova”, rekao je Pajaziti.
Pajaziti je ocenio da je stanje na Kosovu stabilno ali da su mere predostrožnosti na snazi. Takođe je kazao da su vlasti bile obazrive pri rešavanju pitanja suspendovanih srpskih policajaca, koji su napustili policijsku službu posle proglašenja nezavisnosti. Kao veliki izazov ministar Pajaziti je naveo tranziciju vlasti sa UNMIK-a na Vladu Kosova.
“Sledeći izazov je prenos ovlašćenja sa UNMIK-a na kosovske vlasti. Tranzicija je trajala duže zbog čega je i u našem ministarstvu bilo kašnjenja”, rekao je on.
Opšta je ocena zvaničnika da je najviše bezbednosnih izazova zabeležno na severu Kosova, gde je održano više protesta Srba, koji su doveli do žrtava i uništavanja. Carinski punktovi su bili spaljeni dok je u sukobima UNMIK policije sa srpskim demonstrantima 17. marta, nakon hapšenja sudija i tužilaca, poginuo ukrajinski policajac, a oko 200 osoba povređeno.
Posle perioda tenzija, predstavnici kosovskih Srba sa severa ističu da je danas stanje mirno i da ima pomaka. Nebojša Jović, predsednik Srpskog nacionalnog veća severne Mitrovice, kaže kako je bezbednost odgovornost svih.
“Malo duži period nije bilo nekih međunacionalnih sukoba što je dosta bitno jer to je prvi preduslov da bi počelo da se vraća poverenje između dve etničke zajednice, albanske i srpske”, kaže Jović.
Jović dodaje da će pravosudno-policijska misija Euleks imati odlučujuću ulogu u postizanju konačnog mira na Kosovu.
“Ključ je u rukama Euleksa. Ukoliko on bude na pravi način odreagovao na Kosovu ukoliko ispuni obavezu da bude pre svega politički nepristrasan, ja mislim da će uvideti i Srbi i Albanci gde je onaj gornji limit njihovih želja da neće biti prelaženja preko osnovne crte a to je po meni najvažniji preduslov i uslov svih uslova da bi došlo do pomirenja dve zajednice”, rekao je Jović.
Poslednjih dana u Prištini se kao veliki bezbednosni izazov ocenjuje i hapšenje bivših pripadnika OVK na jugu Srbije. Predstavnici institucija Kosova i političkih partija Albanaca osudili su ta hapšenja navodeći da se radi o političkim potezima i provokacijama Vlade u Beogradu protiv albanskog stanovništva što ne vodi regionalnoj integraciji.
Predsednik Skupštine Kosova Jakup Krasnići rekao je da hapšenja i jako vojno srpsko prisustvo u Preševskoj dolini imaju za cilj da uplaše Albance, stvore neprijateljstvo između Srba i Albanaca i isprovociraju prištinske vlasti. Zato je on pozvao da se uhapšeni oslobode.
Opoziciona Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja je saopštila da sa zabrinutošću prati dešaavanja u Preševskoj dolini. Istaknuto je da akcija srpske policije nije slučajna, te da se u Srbiji ništa nije promenilo jer se sprovodi ista brutalnost protiv Albanaca koja je već viđena u prošlosti.
Bivši premijer Kosova Agim Čeku kazao je da je akcija u Preševu politički potez koji služi za unutrašnju upotrebu, jer je vlast bila na udaru kritika ultranacionalista zbog hapšenja Radovana Karadžića i mogućih novih sličnih hapšenja.