Problem postaje složeniji jer mladi svoje potrebe mogu ostvarivati prvenstveno u kantonima ili entitetima u kojima žive, kaže član Komisije za koordinaciju pitanja mladih BiH Žarko Malinović:
„Problem generalno u BiH, ne samo za pitanja mladih već za bilo koju oblast života, trenutno je politička volja. Mi moramo konačno napraviti veoma jasne markere da bismo se poredili sa drugim zemljama. To do sada nismo imali. Na kraju-krajeva, moramo svi biti odgovorni. U BiH je najveći problem odgovornost i solidarnost, a ja mislim da je to upravo nešto s čim Komisija treba da se uhvati u koštac.“
Predsjednik mladih Socijaldemokratske unije BiH Asmir Hodžić tvrdi da se jedino članstvom u nekoj od političkih partija može utjecati na političke odluke:
„Ne kažem ja da nevladini sektori ne rade, nevladini sektori rade, ali nevladini sektori ne donose odluke u naše ime. Mislim da se puno stvari može promijeniti kroz politiku.“
Pasivnost mladih
Iako imaju uređenu zakonsku regulativu koja se bavi njihovim pitanjima i potrebama, većina mladih ljudi iz Crne Gore ne želi se aktivirati i učestvovati u donošenju bitnih odluka kako za državu, tako i za društvo. Predstavnica Foruma mladih Neformalna edukacija iz Crne Gore Jelena Miljanić ističe da crnogorsko društvo ima problem sa pasivnošću mladih:
„Prvi problem sa kojim se društvo susreće, a i mladi, je što su mladi neinformisani kako da učestvuju - ne znaju gdje, šta, kako, koji su to mehanizmi kroz koje oni mogu da učestvuju. Mislim da je jedan od problema i nepovjerenje u institucije i organizacije i sve društvene servise. Možda i ne shvataju moć koju imaju u suštinu i i ne vide sebe kao jako bitnu grupu u društvu - jer ih i društvo vidi kao nekoga ko je problem i ko izaziva probleme uglavnom, a ne nekoga ko je resurs i ko ima kapacitete.“
U Hrvatskoj stanje nešto bolje
Za razliku od Crne Gore i BiH, mladi u Hrvatskoj dobro su organizovani. Mreža mladih Republike Hrvatske pruža mogućnost svim mladim ljudima, bilo da su uključeni u političke stranke ili nevladine organizacije, da učestvuju u zagovaranju zajedničkih stavova koji mogu utjecati na donošenje odluka vezanih za nacionalnu politiku. Mlade pokušavaju uključiti putem vijeća mladih koja su organizovana na lokalnim razinama.
Govori predstavnica Mreže mladih Hrvatske Marija Hrebac:
„Vijeća su nezavisna, reprezentativna tijela mladih koja se osnivaju odozdola prema gore, što znači da incijativa ne dolazi od gradskih vlasti nego inicijativa dolazi od samih mladih. Različite organizacije i inicijative mladih, znači neformalne grupe se udružuju odozdola, osnivaju vijeće mladih, za koje još doduše ne postoji zakon, ali kao takvo može funkcionirati, ima svoj statut po kojem ono djeluje, koje onda svojom osobnošću, koja još nije pravna, utiču na donosioca odluka.“
Dobra tema za kupovanje političkih poena
Prema iskustvima švedske nevladine organizacije Forum Syd, problem mladih iz svih zemalja bivše Jugoslavije je nedostatak volje za društveno-političke aktivnosti. Mladi su nezainteresovani i čak se unaprijed predaju, kaže aktivista SYD-a Ognjen Radonić:
„Osnovni problem mladih je, recimo, apatija, generalno apatija. Znači da mladi ljudi ne znaju sa jedne strane, a sa druge strane i kad znaju, nisu spremni da se uključe, posebno ako to uključivanje podrazumijeva neki volonterski rad, posebno ako uključuje neko angažovanje u slobodnom vremenu. Sa druge strane, problemi sa kojima se mladi, i kad se angažuju, suočavaju je zaista nerazumijevanje i nespremnost vlasti da ih finansiraju i da im pomognu.“
Zakonska legislativa je u većini zemalja bivše Jugoslavije dobro uređena, ali kao takva nije dovoljna jer nisu predviđena sredstva za njenu realizaciju, ističe program menadžerica za Balkan švedske nevladine organizacije Forum Syd Zehra Kačapor:
„Prva stvar je to što postoji taj neki generecijski jaz između mladih i starih, tradicionalni generacijski jaz. Ljudi seniori iz političkih partija, iz vlasti, pa čak i naši roditelji misle da smo mi jako nezreli, nedovoljno iskusni, nedovoljno edukovani, nedovoljno spremni da se prihvatimo nekih odgovornosti i nekih incijativa koje možemo da uradimo. Druga stvar, mislim da mladi deklarativno stoje svuda, i u političkim partijama i u predizbornim kampanjama, toga smo svjesni, ali samo deklarativno - jer su oni dobra tema da se kupe poeni.“
Odliv mozgova iz zemalja jugoistočne Evrope jedino mogu smanjiti države. Ako se držimo stare narodne poslovice da na mladima svijet ostaje, onda mladim ljudima treba stvoriti bolje uslove za život i razvoj, kao i perspektivu da ovdje, u svojoj zemlji, mogu ostvariti većinu svojih potreba.