Prije nekoliko mjeseci bosanskohercegovački on line prostor dobio je novi internet portal. Radi se o stranici ustav.ba koji omogućava svakom građaninu, ali i stručnjacima ustavnog prava da kreiraju novi ustav BiH. Na portalu se pored prijedloga za ustav mogu vidjeti i prijedlozi za tekst himne, te predsjednika države, ističe kreator stranice, Britanac Morgen Sowden:
„Pratio sam komentare građana koje su ostavili na stranici reci.ba i vidio sam neke jako pametne prijedloge za ustav. Jako konstruktivan dijalog je bio na stranici i mislio sam ako građani toliko žele da učestvuju u tom procesu i toliko su željeli da pričaju sa visokim predstavnikom preko stranice reci.ba, da se i oko ustava može tako nešto kreirati.“
Promjena Ustava BiH je pitanje koje je otvoreno više od deset godina. U bilo kojoj zemlji Evropske unije ustav se može mijenjati ukoliko većina zastupnika u parlamentu iskaže želju za promjenom ili pak referendumom gdje građani odlučuju o promjenama. Pitanje promjene bosanskohercegovačkog ustava kao da je privatna stvar vladajućih političkih lidera, kaže Šefko Bajić iz Centra za promociju civilnog društva:
„Zašto bi pitanje ustava bilo svojina samo šest političkih lidera? Ne smije i ne treba biti pitanje samo šest političkih lidera. Nažalost, toj tendenciji neuključivanja građana su bitno doprinijeli predstavnici vlasti. Naše brojne analize su pokazale da načina informisanja građana kako mogu biti uključeni u proces donošenja odluka ili nema ili su u najboljem slučaju prepuštene nevladinom sektoru, a vlast vrlo malo ili vrlo rijetko komunicira s građanima da bi objasnila kako se to građani trebaju uključiti u procese donošenja odluka.“
Ustav kao najviši akt jedne države itekako se tiče svakog građanina jer u modernim demokratskim državama čovjek je osnova društva, pa samim tim i ustava. Jedini ustav kojeg ima BiH je onaj nastao kao Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Problemi oko promjene ustava vežu se za njegov nastanak, ističe predsjednik Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Sanel Huskić:
„Ako pogledamo kako je nastao naš ustav, onda može donekle da se vidi zašto se i mijenja na ovaj način - jer naš ustav nije iznjedren iz potreba naroda i trenutnih društvenih okolnosti kada je donesen, već je on ustvari dio mirovnog ugovora. On je nametnut i on je tuđi, na neki način nije naš i samim tim proces njegove dopune, modernizacije i mijenjanja je odstranjen od društva BiH, samim tim niko ne učestvuje u njemu.“
Svaki građanin BiH može i treba imati udjela u stvaranju ustava. Profesor Ćazim Sadiković kaže da građani mogu učestovati na više načina, od referenduma, predstavničke demokratije, preko političkih partija, do sindikata i nevladinih institucija:
„Kad se radi o BiH moramo reći da je građanin hendikepiran u odnosu na poziciju građana u drugim evropskim državama zato što je on stavljen u realan stav tzv. konstitutivnih naroda, a ovo se odrazilo i na ukupnu poziciju građanina u ustavu i njegovo odlučivanje o ustavu i inače o zakonodavstvu zato što su izbori u osnovi nedovoljno demokratski, odnosno sadrže brojne diskriminacijske odredbe, zato što političke partije nisu izgrađene kao moderne institucije sa svojim stručnim, naučnim i drugim potencijalima, što ne postoje sindikati koji bi bili dovoljno snažni da interpretiraju i izlažu interese građana. Postoje mediji koji još uvijek nisu toliko afirmirani da bi se bavili na suptilan način ovim temama. I ne postoje druge institucije koje bi zapravo sintetizirale interese građana u ovom društvu.“
Promjena Ustava BiH pitanje je koje bi se najviše trebalo ticati mladih ljudi. Ali, Bojan Tomić iz omaldinske organizacije “Mladi federalisti“ kaže da se mladi ne osjećaju pozvanima:
„Mladi u BiH ne postoje kao politička kategorija, nisu uopšte konstitutivna kategorija, tako da njihovo učešće u kreiranju samog ustava je ravno nuli. Kolika je njihova želja, to je isto pitanje. S obzirom da je dostupnost informacijama velika, pogotovo preko interneta, imamo i taj ustav.ba portal, znači da informacije nisu sakrivene od mladih, ali mladi se jednostavno ne osjećaju pozvanima da rješavaju glavna državna pitanja.“
Jedno je sigurno: za ulazak u Evropsku uniju novi ustav je neophodan - i domaći političari će se kad-tad morati dogovoriti oko ovog pitanja. Ustav koji postoji danas ostaviće građane BiH u getu, bez mogućnosti da okuse slast ako ne evropskog života, onda barem slobode kretanja.