Neki se fizičari boje da bi sudari protona u LHC-u, koji će stvoriti uvjete koji su postojali u svemiru odmah nakon Velikoga praska, mogli izazvati pojavu minijaturnih crnih rupa koje bi, povećavajući se, apsorbirale svu materiju koja ih okružuje i na kraju tako progutale naš planet.
Uskoro smak svijeta?
Zato su europski istraživači pod vodstvom njemačkoga teoretičara kaosa Otta Roesslera uložili žalbu na Europskom sudu za ljudska prava u kojoj su upozorili na mogućnost kraja svijeta, a koja je 29. kolovoza odbijena.
"Kad bi čestice koje će se sudarati u LHC-u imale moć uništiti Zemlju, mi nikad ne bismo ni imali priliku postojati", stoji u izvješću fizičara iz CERN-a (Europskoga centra za nuklearna istraživanja) koje je predstavio britanski Institut za fiziku.
Dio znanstvenika pokušava zaustaviti nešto što će biti najmoćniji, najveći, a možda i najvažniji eksperiment do sada. Naime crne rupe koje će se kreirati tijekom njega mogle bi progutati Zemlju.
Grupa koja stoji iza cijelog projekta, Europski centar za nuklearna istraživanja, tvrdi da će male crne rupe nestati čim budu stvorene.
Ali njihovi oponenti upozoravaju da nitko ne može 100% garantirati kako crne rupe neće opstati, postepeno rastući do veličine koja bi mogla progutati cijeli Zemlju.
Iz Centra pak tvrde da je ovaj eksperiment od ključne važnosti za otkrivanje vječne misterije postanka svemira i svega u njemu.
U eksperimentu bi čestice atoma trebale biti usmjerene u suprotnim smjerovima njihovih praveih putanja kroz 30 kilometarski podzemni stroj, što je skoro veličina londonske podzemne željeznice.
Čestice će putovati toliko brzo da će svake sekunde obići cijelu duljinu 11 245 puta.
Kao krajnji rezultat, znanstvenici očekuju da će otkriti fundamentalni dio atoma, koji se zove Higgsov bozon, za koji se smatra da postoji, ali nikad nije znanstveno dokazan.
Europska organizacija za atomska istraživanja, poznati CERN, privukla je pažnju svjetske, ne samo znanstvene, javnosti zbog pokusa za koji neki vjeruju da bi mogao uništiti Zemlju.
Profesor Otto Rossler, koji predvodi oponentsku stranu podigao je na Europskom sudu za ljudska prava tužbu protiv 20 zemalja koje financiraju ovaj projekt.
'Vrlo je vjerojatno da će te male crne rupe preživjeti, narasti i pojesti cijelu planetu iznutra,' tvrdi profesor.
Klimatske promjene ugrožavaju Nizozemsku
Nizozemskoj prijeti rast razine mora između 65 i 130 centimetara do 2100.
Čitava područja uz morsku obalu kao i korita rijeka mogla bi se naći pod morem, upozorila je skupina stručnjaka koja je po nalogu nizozemske Vlade provela istraživanje o utjecaju globalnog zatopljenja na Nizozemsku.
Stručnjaci su rezultate istraživanja predali premijeru Janu Peteru Balkenendeu.
Nizozemska se mora pripremiti na rast razine mora između 65 i 130 centimetara do 2100., a u sljedećih sto godina razina bi mogla porasti za dva do četiri metra, stoji u izvješću.
Četvrtina Nizozemske već je sad pod morskom površinom i zaštićena je nasipima. Kako bi se dugoročno zaštitila od nadiranja mora, zemlja će morati dugoročno ulagati 1,5 milijarda eura na godinu, tvrde stručnjaci.
Kinezi izlaze u svemirsku šetnju
Kina je odlučna nametnuti se i kao svemirska sila te planira krajem rujna u orbitu poslati svoju treću ljudsku misiju koja bi trebala obaviti prvu kinesku šetnju u svemiru.
Iako su kineski državni mediji ranije javljali da je lansiranje svemirske letjelice Shenzhou VII s tri astronauta predviđeno za listopad, sada navode da će do njega doći prije 1. listopada.
Nakon što su to prije nje učinile Sjedinjene Države i bivši Sovjetski Savez, Kina je 2003. godine postala treća zemlja na svijetu koja je poslala čovjeka u svemir u vlastitoj raketi.
U listopadu 2005., letjelica Shenzhou VI s dvojicom tajkonauta, Fei Junlongom i Nie Haishengom, provela je u svemiru pet dana. To je bila druga kineska misija s ljudskom posadom.
Otkrivena Ahilova tetiva HIV-a
Američki znanstvenici otkrili su kod miševa gen koji imaju i ljudi, a koji ima presudnu ulogu u proizvodnji antitijela koja neutraliziraju retroviruse kao što je HIV, uzročnik AIDS-a.
Ovo otkriće moglo bi biti važno za proizvodnju cjepiva, možda će pomoći znanstvenicima da odgovore na pitanje zašto se neke osobe izložene HIV-u (virus humane imunodeficijencije) nikad ne zaraze, ističu autori istraživanja objavljenog u časopisu Science.
Gen nazvan Apobec 3, koji imaju i ljudi, kod miševa jedini kontrolira sposobnost proizvodnje antitijela koja uništavaju retroviruse, što im omogućuje da se uspješno bore s infekcijama.
Znanstvenici iznose hipotezu da bi taj gen i kod ljudi mogao imati istu ulogu i uništiti retrovirus uzročnik AIDS-a.
Pretpostavku potvrđuju ranija istraživanja koja pokazuju da bjelančevine koje proizvodi Apobec 3 uništavaju HIV i da segment kromosoma na kojem se nalazi taj gen utječe na sposobnost virusa da zarazi organizam.
Pronađen glavni grad hazarskog kraljevstva
Nakon devet godina radova, arheolozi su na obalama Kaspijskog jezera pronašli davno izgubljen glavni grad Hazara, koji su svojedobno vladali južnim dijelom Rusije.
"Ovo je veliko otkriće", rekao je organizator ekspedicije Dmitrij Vasiljev s Astrahanskog državnog sveučilišta nakon povratka s nalazišta u blizini sela Samosdelka na obali Kaspijskoga jezera.
"Sada možemo razjasniti jedan od najvećih misterija toga razdoblja: kako su Hazari doista živjeli. Vrlo malo znamo o njima, njihovim običajima, pogrebnim obredima, kulturi", rekao je.
Riječ je o glavnome gradu Hazara, polunomadskoga naroda koji je prihvatio židovstvo kao službenu vjeru u razdoblju između 8. i 10. stoljeća, kada su ih pokorili vladari drevne Rusije.
Na svome je vrhuncu hazarska država kontrolirala veći dio današnje južne Rusije, zapadnoga Kazahstana, istočne Ukrajine, Azerbajdžana i velike dijelove sjevernokavkaskoga područja.
U arapskim se kronikama grad spominje pod imenom Itil, ali Vasiljev kaže da je taj naziv vjerojatno označavao Volgu na kojoj je grad izgrađen ili područje oko delte.
Itil je navodno bio multietnički grad čiji su stanovnici bili židovske, kršćanske, muslimanske i pognaske vjere, a njegovi ostaci nikad nisu pronađeni i za koje se vjerovalo da ih je potopilo Kaspijsko jezero.
Arheolozi istražuju na području Samosdelke proteklih devet godina, ali tek su sada prikupili dovoljno dokaza koji podupiru njihovu tezu, uključujući i ostatke drevne utvrde od opeke.
U iskapanjima je ovoga ljeta sudjelovalo oko 10 sveučilišnih arheologa i 50 studenata, a djelomično ih je financiralo Židovsko sveučilište iz Moskve i Ruski židovski kongres.
