Iako u ovom slučaju pravda kasni, ovo je početak kraja najtragičnijeg poglavlja u modernoj istoriji BiH, ocijenio je Miroslav Lajčak:
„I kao takvo treba da predstavlja jedan značajan, pozitivan impuls za ovu zemlju i treba da pomogne građanima BiH da se okrenu prema budućnosti i da se fokusiraju na nove izazove, prije svega na izazove vezane za evropsku perspektivu ove zemlje.“
Lajčak je, ipak, upozorio domaće političare da dugo očekivano hapšenje Radovana Karadžića ne treba zloupotrebljavati za politička prepucavanja:
„I ne bi trebalo da se zloupotrebljava za svakodnevnu upotrebu. Mi treba svi da budemo srećni da čovjek koji je trebalo da se nađe pred licem pravde je konačno tamo i sve ostalo su pitanja koja imaju svoje rješenje i treba da se bavimo na način koji je predviđen time.“
Upitan da li će porodici Karadžić biti vraćeni dokumenti i omogućena posjeta uhapšenom, Lajčak je odgovorio:
„To nije pitanje za mene, i ne za danas. To sve treba da riješimo u narednim satima. Ja ću da donesem odluku nakon konsultacija sa relevantnim partnerima u međunardnoj zajednici i domaćim partnerima.“
Vlasti Srbije donijele tešku odluku?
Predsjednik Narodne skupštine RS-a Igor Radojičić rekao je da su vlasti Srbije donijele tešku odluku koja predstavlja nastavak saradnje sa Haškim tribunalom:
„Juče su vlasti Srbije donijele tešku odluku koja predstavlja nastavak saradnje Srbije sa Haškim tribunalom. Postoji obaveza kako vlasti u BiH, tako i vlasti u Srbiji, Hrvatskoj i drugim zemljama, svih onih koji su potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma da nastave saradnju sa Haškim tribunalom. Očekujem da će svjedočenje uhapšenog Radovana Karadžića pred Haškim tribunalom baciti, između ostalog, i novo svjetlo na mnoge događaje iz nedavnog rata pošto je on jedan od rijetkih svjedoka koji su na visokoj dužnosti u toku ratnog perioda imali mnogobrojne podatke o kojima je javnost do sada vrlo malo znala, ili je o njima imala više poluinformacije. RS je zainteresovana da sve osobe koje su osumnjičene za ratne zločine, bez obzira na nacionalnost, budu procesuirane pred domaćim sudovima ili pred Haškim tribunalom. I građani RS-a su zainteresovani da i lica koja su činila zločine nad srpskim stanovništvom, a za koje je pokrenuto vrlo malo istraga i procesa pred sudovima u BiH i pred Haškim tribunalom, takođe budu privedena licu pravde.“
Radojičić je osudio izjave pojedinih političara iz Sarajeva, uz ocjenu da se ponovo pokušava nabaciti kolektivna krivica na srpski narod i uznemiriti stanovništvo RS-a:
„Posebnu osudu zahtijeva noćašnja izjava predsjedavajućeg Predsjedništva BiH gospodina Silajdžića, koji nastavlja ratnu retoriku i koji je jedan od veoma odgovornih za rat u BiH. Ja se nadam da će biti dovoljno dokaza da gospodin Silajdžić, kao jedan od rukovodilaca ratne BiH, takođe pred domaćim sudovima u BiH sutra odgovara za ratne zločine počinjene nad srpskim stanovništvom u BiH.“
Zbog hapšenja Karadžića danas je prekinuta i redovna sjednica Narodne skupštine.
„Zbog tenzija u i oko Skupštine, odlučio sam da prekinem 22. sjednicu parlamenta i da njen nastavak zakažem za septembar," rekao je narodnim poslanicima predsjednik parlamenta Igor Radojičić.
Jedan od razloga za prekid sjednice je i najava poslanika Srpske demokratske stranke da neće učestvovati u radu entitetskog parlamenta. Predsjednik SDS-a Mladen Bosić je izjavio da reakcije iz Sarajeva nakon hapšenja Radovana Karadžića jasno upućuje da će se kriza u BiH poslije ovog događaja samo produbljavati i biti još jedan razlog za napade na RS:
„Očekujemo od vlasti RS-a da se jasno odupru takvim napadima. I njihove izjave da bi trebalo uhapsiti i doktora Silajdžića, kao i doktora Karadžića, su više nego licemjerne jer oni imaju namjeru da nastave zajedno da rade u zajedničkoj vlasti u BiH i u RS-u.“
Premijer RS-a Milorad Dodik kazao je da neće dozvoliti ni na koji način da se hapšenje i suđenje Radovanu Karadžiću posmatra kao suđenje RS-u. Stav Vlade je da se hapšenje Karadžića posmatra samo kao obaveza iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i da se preostali haški optuženici moraju naći što prije pred Haškim tribunalom:
„Od ranije je poznat stav da svi koji su optuženi za ratne zločine trebaju da za to odgovaraju pred nadležnim sudovima, a oni za koje je optužnice podigao Haški tribunal, naravno, pred Haškim tribunalom, pa i sam Radovan Karadžić. Mislim da će ovo bitno smanjiti međunarodne pritiske na RS i da RS, prije svega, treba da ostane mirna i stabilna i da se posveti svom razvoju. A ono što je važno reći, to je da oni koji očekuju da će se kroz eventualno suđenje Radovanu Karadžiću suditi RS-u mislim da su na pogrešnom i da njihova uvjerenja te vrste nisu na fonu podrške dugoročnoj stabilizaciji. RS nije projekat jednog čovjeka, ona je želja ljudi u RS, oni su je stvarali u dramatičnim trenucima raspada bivše Jugoslavije i, naravno, mnogi od nas žive za RS. Prema tome, to nije djelo Radovana Karadžića, nego je djelo naroda i u tom pogledu nemoguće je suditi bilo čemu drugom osim pojedincima koji su optuženi za ratne zločine - u ovom slučaju Radovanu Karadžiću. Mi očekujemo da će suđenje Radovanu Karadžiću da bude fer i da će biti pošteno. I ovo je prilika da gospodin Karadžić iznese svoje stavove i viđenje o svemu tome. Ali ono što ne trebamo - ne trebamo generaliziranje situacije koje dovodi u vezu gospodina Karadžića sa RS-om i njenim stvaranjem. Mene ne interesuje šta misli Siljadžić o RS-u, šta misli Lagumdžija, šta misli Tihić.“
Situacija u RS mirna, političari dižu tenzije
Situacija u Republici Srpskoj je stabilna, a tenzije jedino podižu političari. Do sada nisu zabilježeni bilo kakvi incidenti, što je danas potvrdio i ministar unutrašnjih poslova RS-a Stanislav Čađo:
„Ako dozvoljavate, ja bih ovako vrlo kratko saopštio da su bezbjednosna situacija i stanje u RS nakon jučerašnjeg hapšenja Radovana Karadžića u Srbiji stabilni, da nisu zabilježeni nikakvi incidenti, nikakvi problemi i ja izražavam nadu da će takva sistuacija ostati i dalje. Ono što bih dodao je da Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a nije učestvovalo u operativnim aktivnostima vezano za lociranje i za hapšenje Radovana Karadžića. I, naravno, dodao bih i da to - a i ukupne okolnosti, neka vrsta potvrde da sve ono što je na neki način delegirano i MUP-u i drugim institucijama RS-a, a odnosi se na razne oblike i vrste špekulacije vezano za kretanje određenog broja osumnjičenika na prostoru RS-a, nije tačno i potpuno je jasno da je to imalo sasvim druge i očigledne namjere. Mi ćemo u toku dana, shodno kretanju situacije i procjenama, informisati javnost o onome što procijenimo da je potrebno i što predstavlja interes vezano za medije.“
Ministar sigurnosti BiH Tarik Sadović ocjenjuje da je bezbjednosna situacija u zemlji za sada stabilna, te da je policija svih nivoa spremna da reaguje ukoliko bude potrebe:
Podsjećanje: Politički angažman Karadžića
Mada je politikom zvanično počeo da se bavi kao prvi predsjednik i osnivač Srpske demokratske stranke, Radovan Karadžić isticao se vatrenim govorima još za vrijeme studentskih demonstracija 1968. godine. Ipak, kao najupamćenija ostaće njegova prijetnja upućena 1992. godine sa skupštinske govornice:
„Nemojte da mislite da nećete odvesti BiH u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak. Jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rat.“
Na referendumu 1992. godine 63 posto bh. stanovništva izjašnjava se za nezavisnost zemlje. Srbi najvećim dijelom bojkotuju referendum. 1. marta te godine na Baščaršiji je ubijen srpski svat. Taj događaj i referendum SDS koristi za podizanje barikada u Sarajevu. Radovan Karadžić:
„Sa stanovišta srpskog naroda za nas je jedino prihvatljivo da smo nezavisni, da niko ne može nad nama da dominira, da brojnost drugog naroda, recimo muslimanskog, nema na nas nikakvog uticaja.“
Iako je svo vrijeme negirao pripremanje rata u BiH, obavještajne službe otkrivaju njegove razgovore sa tadašnjim predsjednikom SR Jugoslavije Slobodanom Miloševićem:
Karadžić: Možemo mi istu stvar urediti da mi date oružje, potpora odbrane u Šipovu i u Mrkonjiću.
Milošević: Ma to je sitnica, bre.
Karadžić: Pa dobro, nek me naoružaju.
U više navrata poručivao je da neće priznati nezavisnost BiH. Znao je to i plastično opisati citirajući svog mentora Miloševića:
„Predsednik Milošević nije smatrao da je međunarodno priznanje BiH nešto presudno. On je govorio kako je Kaligula proglasio svog konja za senatora. I govorio je - ipak konj nije bio senator. Prema tome, Izetbegović nema državu. Iako mu neko to prizna, to nije država.“
Svo vrijeme rata u BiH Karadžić bio je lider bosanskih Srba i zajedno sa ratnim komandantom Ratkom Mladićem, kreator ratnih operacija.
Međunarodni zvaničnici već 1992. godine upozoravaju na humanitarnu krizu u BiH. Objavljuju se prvi izvještaji o postojanju koncentracionih logora za nesrpsko stanovništvo.
1993. godine počinje sukob dotadašnjih saveznika Bošnjaka i Hrvata. Stižu izvještaji i o vojnom dogovoru Srba i Hrvata. Radovan Karadžić:
„Gde smo se dogovorili da se ne tučemo, da prestanu bitke u dolini Neretve između Srba i Hrvata.“
Kraj rata i Dejtonski mirovni sporazum Karadžić je dočekao kao predsjednik SDS-a i predsjednik RS-a. Pod pritiskom međunarodne zajednice i na insistiranje Slobodana Miloševića i ostalih lidera bosanskih Srba, 30. juna 1996. Karadžić je prenio predsjednička ovlaštenja na Biljanu Plavšić. Povukao se sa mjesta predsjednika SDS-a i iz javnog života. Od tada se krije. Poslednji put je viđen i fotografisan u Han-Pijesku, jula 1996. godine. Potom je za njim raspisana međunarodna potjernica.
U novembru 1998. Sjedinjene Američke Države su ponudile novčanu nagradu od pet miliona dolara licima koja pomognu da se pred sud izvedu optuženi za ratne zločine. Evo kako su mještani pograničnih sela između BiH i Crne Gore reagovali na ponuđenu novčanu nagradu za Radovana Karadžića:
„Što se mene iskreno tiče, znači nemam para - ali da mi da, sad da donese ovdje, pet milona, ja ne bih, da znam tačno gdje je, rekao. Pet miliona je mnogo para. Puno je pet hiljada eura ili dolara, nebitno. Ali što se mene tiče, ja ne bih rekao. Znači, bio bih izdajica svog naroda. Znači bio bih, što se kaže ono, bijela vrana među svojim narodom. Izdvajati se od svog naroda - ne ide. Mada ih ima, ima ih dosta.“
„Nije Radovan lud da dolazi kod mene, nemam ni ja da jedem ’ljeba. A ne bi’ ga izd’o nema tije’ para na svijetu - baš radi toga.“
Međunarodne policijske snage više puta pretresale su kuću njegove porodice na Palama. Prije nešto više od godinu u desetodnevnom pritvoru zadržan je njegov sin Saša. Supruga Ljiljana Zelen, putem medija, pozvala ga je tada na predaju:
„Bolno mi je i teško da te zamolim, a ipak te molim svim svojim srcem i dušom da se predaš. To će biti žrtvovanje za nas, za našu porodicu. U nadi da si živ i da možeš da odlučuješ svojom voljom, molim te da doneseš odluku i učiniš to radi svih nas. Iz sve svoje bespomoćnosti, sve svoje nemoći, jedino što mogu da učinim je to - ja te molim.“
I visoki zvaničnici RS-a, makar javno, pozivali su Karadžića da se preda pružajući tako podršku njegovoj porodici. Nekadašnji predsjednik RS-a Dragan Čavić:
