Iako još nema konkretnih službenih najava da bi se hrvatska nuklearka mogla graditi između Erduta i Dalja na Dunavu, prve štete za tamošnju lokalnu zajednicu već su nastale. Najveći hrvatski vinar Erven Moralić već je imao potpisan predugovor o kupnji erdutskih vinograda, no, kaže načelnik tamošnje općine Jovan Jelić, odustao je od te nakane saznavši da bi u blizini vinograda mogla niknuti nuklearna centrala:
„Ja imam informaciju da je gospodin Moralić, koji je iskazivao interes, jednostavno rekao da ga sada to više ne zanima. Postavlja se pitanje ako neko ko je, ja vjerujem, i dovoljno upoznat sa time šta znači nuklearka u blizini na takav način reagirao, vjerujem da takvih više rekacija možemo očekivati i od nekih drugih potencijalnih ulagača u ovaj prostor.“
U cijeloj priči o izgradnji nuklearke na Dunavu - gdje su krajem osamdesetih prošlog stoljeća obavljena značajna istraživanja u koja je uloženo više od 30 milijuna dolara - zanimljivo je ponašanje Hrvatske elektroprivrede. Na naš upit radi li Hrvatske elektroprivreda na pripremama za početak moguće izgradnje nuklearke odgovoreno nam je negativno, a glasnogovornik Radomir Milišić, na pitanje je li nuklearka u planu, kaže:
„Eventualne nuklearne opcije će ovisiti o rezultatima rada državnih tijela koja rade na energetskoj strategiji Republike Hrvatske.“
Na zatvorenost informacija o mogućoj izgradnji nuklearke na Dunavu žali se i Vlasata Toth, supredsjednica Zelene liste Hrvatske:
„Do HEP-a i njihovih informacija doći, to je nemoguća misija. I to još, zapravo, govori o zatvorenosti i države i njezinih poduzeća. HEP je, na kraju-krajeva, državno poduzeće i trebao bi imati drugačiji odnos prema javnosti i građanima ove zemlje nego što, možda, neka kompanija privatna ima. Situacija je takva da su oni totalno zatvoreni i vi ne možete prodrijeti u njihove planove.“
Iz krugova nuklearnih lobija u Hrvatskoj moglo se neslužbeno čuti kako bi se izgradnja nuklearke na Dunavu, budući da bi bila smještena uz samu granicu, mogla graditi zajedno sa Srbijom. Tako bi se riješio problem mogućeg protivljenje te države da nuklearna elektrana bude praktično na samoj granici.
Vlasta Toth, iz Zelene liste Hrvatske, kaže da u mogućnost izgradnje zajedničke hrvatsko-srpske nuklearke ne vjeruje:
„Ja ne vjerujem u tako nešto. Ako Hrvatska ide u takav projekt, mislim da će ovog puta ići sama jer ima vrlo loše iskustvo s dvojnim državljanstvom nuklerake u Krškom. Ti odnosi između Slovenije i Hrvatske su, što se tiče Krškog, vrlo loši, a za pretpostaviti je da će još gore biti sa Srbijom. Zbog toga ja mislim da do toga neće doći da se gradi zajednička elektrana, ali samostalna bi se mogla.“
No, neke najave iz Srbije kako i ta država kani krenuti u izgradnju nuklearke, te kako se kao moguća lokacija spominje Dunav, među ekološkim udrugama u Hrvatskoj i Srbiji bude sumnju da je riječ o velikom međudržavnom projektu koji će imati financijsku podršku međunarodnih institucija.
