Tako će carine na uvoz nekih deficitarnih poljoprivrednih proizvoda kao što su pšenica i kukuruz, biti ukinute, dok će ostati za meso, mlijeko i njihove proizvode sve do ulaska BiH u EU.
Jedna od obaveza koja očekuje Bosnu i Hercegovinu nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je i smanjenje ili ukidanje carina na poljoprivredne proizvode. Ovo bi moglo ozbiljno ugroziti kako domaće poljoprivredne proizvođače tako i povećati spoljni deficit BiH, upozorava ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Radivoje Bratić:
„Naše društvo nije ni svjesno šta nas očekuje poslije ponedjeljka. Ovo kad kažem prije svega mislim na poljoprivredu. Istina, Vlada i Ministarstvo ulažu u mjeri koliko je moguće. Izdvojena su sredstva za podsticaje u mjeri i u procentu koji je maksimalno moguć. Međutim, nije to ono što je dovoljno. Ja smatram da mi svijest o poljoprivredi, o značaju poljoprivrede moramo radikalno promijeniti. Evo jednog podatka: u spoljno-trgovinskom deficitu BiH poljoprivreda učestvuje procentualno najviše - oko 25 posto.“
Veliki zadatak čeka BiH i kada je u pitanju harmonizacija domaćeg zakonodavstva sa onim iz Evropske unije. O obimnosti ovog posla pomoćnik ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom u Vladi RS-a Slobodanka Dubravac kaže:
„Daću vam samo nekoliko statističkih podataka šta to znači. Radi se otprilike o 100.000 strana teksta koje treba prevesti u domaće zakonodavstvo - ne bukvalno, ali treba ga ugraditi u domaće zakonodavstvo; više od 10.000 propisa, čiji obim svakodnevno narasta.“
Samo u poljoprivredi u koju Evropska unija ulaže najviše sredstava, BiH treba da donese nekih tridesetak zakona i oko 200 podzakonskih akata, ističe Dragiša Mektić, član bh. pregovaračkog tima sa Evropskom unijom:
„BiH treba da osposobi institucije koje su neophodne za kontrolu prehrambenih proizvoda kako bi mogla sa svojim robama izaći na tržište EU, a nakon toga mi možemo očekivati neki veliki priliv stranih ulaganja u segment poljoprivrede, kao i pristup fondovima.“
Na snagu bi trebao da stupi zakon prema kojem se carine na uvoz nekih deficitarnih poljoprivrednih proizvoda u BiH, kao što su pšenica i kukuruz, potpuno ukidaju. Na meso, mlijeko i njihove proizvode, te voće i povrće carine će postojati do ulaska BiH u Evropsku uniju, kaže ministar Bratić:
„Budući da će mlijeko, mliječni proizvodi, meso, voće i povrće da budu pod carinskom zaštitom, da postoje odobrene kvote za ribu i vino i vinske proizvode, kad su u pitanju podsticajne mjere treba podrška šire zajednice - da mi podsticajnim mjerama moramo da izvršimo njihovu konvergenciju. U kom smislu? U smislu da podsticaje, odnosno sredstva izdvajamo za ove proizvode koji će biti pod zaštitom i gdje mi imamo zaista dobre mogućnosti za proizvodnju.“
Zbog nagovještaja da će se meso iz EU uvoziti po cijeni od 50 evrocenti po kilogramu, odnosno jedne konvertibilne marke, proizvođači u BiH strahuju da će bez obzira na carine njihova proizvodnja biti ugrožena. Mi nikada ne znamo da li ćemo uspjeti prodati svoje proizvode, kaže Smail Hadžalić:
„Mi nemamo sigurnu proizvodnju i ne znamo hoće li tu proizvodnju država podstaći ili neće. Jedne godine je potiču, a svake godine se donose odluke o podsticajima. A to ustvari mora biti sistem - da država kaže da u narednih 10 godina će podsticati te i te proizvode i da očekuje da ćemo na kraju tih 10 godina, recimo, proizvoditi mlijeka i mliječnih proizvoda za vlastite potrebe. Ako to može jedna Slovenija u Alpama, koja ima više prihoda od turizma nego od poljoprivrede, zašto to ne bi mogla jedna Bosna?“
Poljoprivredni stručnjak Danilo Tomić takođe upozorava da, s obzirom da bh. agrar predstavlja tek jedan promil svjetskih resursa, umjesto kvantitetetu treba se okrenuti kvalitetu ako se želi biti konkurentan na svjetkom tržištu:
„Samo kvalitet, vrhunski kvalitet. A da bismo imali vrhunski kvalitet proizvoda, moramo imati vrhunsko znanje. A vrhunsko znanje se stiče na fakultetima i institutima i mora da se ugrađuje u proizvod. E takav proizvod u koji je ugrađeno vrhunsko znanje može imati vrhunski kvalitet i može biti konkurentan na evropskom i svjetskom tržištu.“
