Iako svi statistički pokazatelji pokazuju da u Bosni i Hercegovini postoje stalni ekonomski rast i stabilna monetarna politika, još uvijek se ne može reći da je BiH finansijski stabilna. Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić ističe da je BiH bila pošteđena finansijske krize koja je potresla Ameriku i djelomično Evropu, ali i naglašava da se to nije desilo zbog toga što država ima mehanizme za prevenciju krize:
„Pitanje da li može doći do krize slobodno možemo zamijeniti pitanjem kada će doći do krize. Finansijska stabilnost svake zemlje se mjeri sposobnošću iste da se uspješno odupre eventualnim eksternim šokovima i u kratkom roku reaguje sopstvenim resursima.“
Prvi udar ekonomske krize koji je potresao Ameriku nije se puno odrazio na finansijsku stabilnost, ali će se inflatorni udar, koji se već sada pojavio u Evropskoj uniji, sasvim sigurno odraziti i na BiH, upozorava Ljubiša Vladušić, viceguverner Centralne banke BiH:
„Zapravo, mi ćemo po dva osnova to osjetiti. Prvi je osnov, naravno, pošto je konvertibilna marka vezana za euro, sve ono što se dešava na monetarnom planu evropske monetarne unije prenijeće se i u BiH. Dakle, ako je tamo sada inflacija očekivana 3,6 - 3,7, ona će biti prenesena direktno u BiH. Ali s obzirom na dovoljno nerazvijenu ili ekonomiju BiH koja je mala i u tranziciji i ne može da amortizuje određene udare, posebno cijena nafte, kao i drugih nekih proizvoda koji su u ekspanziji u smislu rasta cijena, desiće se, u tom smislu potencijala i amortizera koji nije dovoljan u BiH, sigurno ta inflacija koja je nešto veća u BiH. Vi znate da je inflacija sa decembrom prošle godine bila 4,9 posto. Mi smo procjenu napravili tzv. očekivanu inflaciju na nekih oko 7 posto i bili bismo jako zadovoljni ako ona ostane na tih 7 posto.“
Ministar finansija RS-a Aleksandar Đombić ističe da BiH i RS imaju ograničene instrumente djelovanja na stabilnost ako se govori o kretanju cijena i inflaciji:
„Teško je da se mogu preduzeti mjere da se zaustavi ova inflacija zato što vlade Hrvatske, Srbije, svih zemalja u okruženju, i Slovenije - svi bilježe čak i veću infalciju od inflacije koja se dešava u RS-u i u Federaciji, ali može određenim socijalnim programima da ublaži ove posljedice za određene socijalne komponente, što smo mi i radili. Pratićemo to, naravno, i u narednom periodu i kroz određene subvencije privredi i poljoprivredi i kroz određene socijalne programe za socijalno najugroženije kategorije pokušaćemo da ublažimo ovaj efekat.“
Finansijska stabilnost BiH ugrožena je jer još uvijek ne postoji ni jedinstvena fiskalna politika na nivou države. Nije formirano ni nacionalno finansijsko vijeće BiH. Ovaj zakon tek se nalazi u parlamentarnoj proceduri, kaže ministar finansija i trezora u Ministarstvu finansija i trezora BiH Dragan Vrankić:
„Donošenje zakona - sve je u ambijentu politike. Politika je ta koja određuje. A ja smatram da složena ustrojenost BiH upravo nam otežava i onemogućava da donosimo i vodimo vrlo kvalitetnu, efikasnu politiku.“
Ministar finansija u Vladi Federacije BiH Vjekoslav Bevanda:
„Nama treba ta jedna fiskalna koordinacija da jednostavno sve držimo pod kontrolom, a dalje kroz koordinaciju, znači na federalni nivo, preko kantona, općina i svega ostalog. Još uvijek se uspijeva održati ta fiskalna stabilnost, ali mislim da je jako poljuljana jer sve manje novaca ima, a pritisci su sve veći."
Prema mišljenju ministara finansija na svim nivoima, javna potrošnja je jedan od najvećih problema dalje finansijske stabilnosti BiH. Vjekoslav Bevanda:
„Jedostavno, vlada jedna kaotična situacija. Bez nekih uređenja centralnih registara i ostalih nećemo doći do rješenja. I ako i nešto pozitivno uradimo, mi ćemo ići u potrošnju jer prava i broj korisnika tih nekih prava rastu iz dana u dan.“
Bez reforme i kontinuirane saradnje svih dijelova finansijskog sektora ne može se sačuvati ni finansijska stabilnost, zaključuju finansijski stručnjaci BiH.
