RSE: Ovo je prvi festival. Odakle ideja i odakle potreba da se on uopšte organizuje?
Taskovski: U Banjaluci već sedam godina postoji Filmska akademija, koja je iškolovala mnogo filmskih radnika, a koji, nažalost, još uvijek nemaju priliku da rade bilo gdje drugdje osim na nekoj od regionalnih televizija. Mislim da će festival doprinijeti razvoju filmske produkcije u Republici Srpskoj (RS).
RSE: O kakvim se filmovima radi i u kojim će se kategorijama takmičiti?
Taskovski: U filmskom dijelu imamo takmičarski i revijalni program. U takmičarskom dijelu imamo takmičarski dio za igrani film, takmičarski dio za dokumentarni film i za studentski film. U revijalnom dijelu smo se potrudili da zadovoljimo potrebe svih građana – imamo program za djecu, imamo program posvećen ženama (žene rediteljke) i sve prihode od tog dijela programa ćemo dati za borbu protiv raka dojke, imaćemo i sekciju „Mir i tolerancija“, za koju smatramo da je od velikog značaja za naše područje, u tom dijelu ćemo prikazivati filmove s temama vezanim za mir i toleranciju. Svjesni smo da Banjalučani, građani Republike Srpske i BiH uopšte ne gaje ljubav samo prema filmu, već da vole i druge vidove umjetnosti, odlučili smo da zakomponujemo i bogat muzički program. Tako da će 6. maja, na Đurđevdan, koji je tematski posvećen romskoj kulturi, imati koncert Esma Redžepova. A, na taj dan prikazujemo i film „Romski karavan“, o četiri romske muzičke grupe. Između ostalog se i sama Esma Redžepova pojavljuje u tom filmu. Tako da smo sve to povezali u jednu cjelinu za 6. maj.
RSE: Uz više od stotinu projekcija, smišljen je više nego sadržajan prateći program. Jedna od pratećih manifestacija je već održana – o omladinskom filmu.
Taskovski: Da, prva radionica je bila radionica za tinejdžere. Uz grupu stručnjaka iz Beograda i sa predstavnicima Filmskog instituta Banjaluka, koji je glavni organizator festivala, napravili smo tu radionicu, gdje smo dali mogućnost mladim ljudima da snime četiri kratka filma. Dakle, po prvi put su banjalučki tinejdžeri imali priliku da se poigraju sa filmskom kamerom i da naprave četiri filma, koji će premijerno biti prikazani 3. maja u kinu „Kozara“. Pored te radionice za tinejdžere, imamo vrlo bogat edukativni program, koji obuhvata sve oblasti. Recimo, biće radionica „Kako pisati filmsku kritiku“. Jer, ako pokrećemo filmski festival, imamo filmsku akademiju, logično je i da usavršimo znanje novinara kako se piše filmska kritika. Tu radionicu vode vrhunski stručnjaci iz svijeta filma, iz magazina „Screen International“, koji je jedan od najbitnijih filmskih magazina u filmskom svijetu. Jedan dan smo posvetili televizijskim profesionalcima – 5. maj. Ovom prilikom pozivam sve kolege iz regije da se prijave, ako su zainteresovani. Taj dan dovodimo predstavnike tri evropske televizije, koje će predstaviti svoju programsku shemu i vodiće se diskusija o tome šta oni prikazuju u svojim programima i na koji način naše regionalne televizije mogu s njima sarađivati u smislu koprodukcije i zajedničke proizvodnje filmova. A, ujedno se i pojedini producenti i reditelji mogu informisati kako se mogu tim televizijama obratiti.
RSE: Patron festivala je Laza Ristovski. Biće još dosta uglednih imena – glumaca, reditelja, producenata, distributera, kritičara...
Taskovski: Da, patron je Laza Ristovski, jedan od vrhunskih glumaca s našeg područja. Imaćemo nekolicinu gostiju iz 37 zemalja svijeta učesnica na festivalu ove godine. Za skoro svaki film koji učestvuje će doći predstavnik, koji će poslije svake projekcije pričati sa publikom o njihovom radu na tom filmu koji su došli da predstave u Banjaluci.
RSE: U Banjaluci već postoje dva festivala – kratkog i animiranog filma. Kako su tvoju ideju dočekali njihovi organizatori, a kako „kulturne“ vlasti, koje, htjeli-ne htjeli, sad moraju malo dublje zavući ruke u kesu?
Taskovski: Mislim da je svaka dobra inicijativa odnosno organizovanje dobre kulturne manifestacije, za BiH i RS i sam grad Banjaluku od velikog značaja. Vrlo je dobro da su naše vlasti ove godine prepoznale i shvatile da je značaj kulture za razvoj društva u tom smislu veoma veliki i odlučili su se podržati sva tri festivala. Festival animacije počinje isto tako po prvi put ove godine, iako su organizatori tog festivala do sada već radili mnoge projekcije i razne filmske revije. Festival kratkog filma se održava po drugi put, neposredno poslije nas – u junu mjesecu. Prošle godine su svoj posao odlično obavili. Ja sam jako sretna da su ih održali i ove godine. Smatram da svaku dobru inicijativu, pogotovo mladih ljudi koji su voljni da rade i koji rade sa puno entuzijazma i želje da se nešto u ovoj oblasti postigne u Banjaluci, Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, treba podržati.
RSE: BLIFF ulazi u društvo festivala u regionu. Po čemu će se on razlikovati ili pak biti komplementaran s njima?
Taskovski: Konkretno sa Sarajevo Film Festivalom sam sarađivala još od daleke 1998. godine dok sam još studirala na Filmskoj akademiji u Pragu (FAMU). Tada smo organizovali projekcije filmova te škole. A 2001. godine sam dovela u Sarajevo vrlo poznatog engleskog reditelja Stephena Frearsa i napravila sam im radionice sa značajnim stručnjacima iz filmske industrije. Dakle, moja saradnja sa SSF-om je dugoročna i nastaviće se i dalje. A naše postojanje pored SSF-a nikako ne može biti negativno, već samo pozitivno, jer i SSF i BLIFF imaju zajednički cilj, a to je što kvalitetniji i brži razvoj filmske industrije u cijeloj BiH. Tako da smo mi u suštini saradnici i možemo se samo nadopunjavati. SSF je za svojih 13 godina postojanja i rada obavio ogroman posao, ne samo za bosanskohercegovačku kinematografiju nego za kinematografiju u cjelokupnoj regiji. Ali, to ne znači da i BLIFF ne može doprinijeti. Pošto u Sarajevu postoji CineLink, što je program za razvoj igranih filmova, mi ćemo se orijentisati na dokumentarne filmove, koji su se u posljednje vrijeme dosta razvili svugdje u svijetu. Dokumentarni film više nije samo reportaža koja se prikaže na televiziji, dokumentarni film je postao žanr koji se igra u kinima i za koji ljudi kupuju karte, dolaze na njih u kino i dobro se zabavljaju. Dakle, mi ćemo za početak, u našem edukativnom programu prvenstveno bazirati na razvoj dokumentarnog filma, jer je to nešto što se u Sarajevu ne radi i na taj način ćemo se nadopunjavati i – kao što sam rekla – ojačati filmsku industriju u BiH. Što se tiče drugih festivala u regiji – Zagrebu, Beogradu i Novom Sadu – njihova funkcija je da dovedu dobre filmove u njihove gradove, kao što je i BLIFF-u cilj da sve dobre filmove svjetske kinematografije, koji inače ne bi došli ovamo, dovede u Banjaluku, da bi ih naši sugrađani mogli vidjeti. Tako da mislim da smo i sa tim festivalima saradnici, a nikako ne konkurencija. Čak štaviše, možemo se podržavati i zajedno raditi.
