Jedna od rijetkih reformi u BiH koja se uspješno provodi je reforma odbrane. Zahvaljujući ovome, na posljednjem samitu NATO-a u Bukureštu BiH je primljena u program intenziviranog dijaloga. Vojno - politički analitičar Američke ambasade u BiH Mark Fleming ističe da je poruka koja je stigla iz Bukureštu jasna - da članice NATO-a žele vidjeti BiH u svojim redovima:
„U sljedećih nekoliko godina BiH treba da ispuni uslove koji su postavljeni od strane NATO-a i koji su zacrtani u individualnom partnerskom planu - ono što je bitno je da se uvjeti koje je BiH preuzela ispune u što kraćem roku.“
Kroz intenzivirani dijalog zemlja - partner i Alijansa treba da uspostave jednu kvalitetniju komunikaciju i to je tek uvod za prijem u punopravno članstvo, objašnjava zamjenik ministra odbrane BiH Igor Crnadak:
„Pred nama je vrlo komplikovan posao koji će se odnositi na nastavak reformi, na bolje upoznavanje građana sa tim šta znači i šta su pogodnosti, prednosti punopravnog članstva i podizanje ovog čitavog procesa na jedan viši nivo pažnje u javnosti. Ono što je bitno je da mi ne očekujemo krupne, nove političke uslove i najbitnije je da ispunimo ono što smo preuzeli kao obavezu, a to je stalno poboljšanje i činjenje društva funkcionalnijim.“
Direktor Centra za međunarodne odnose iz Banje Luke Miloš Šolaja naglašava da BiH mora provesti još dosta aktivnosti i unutrašnjih reformi prije nego što postane članica NATO saveza:
„Pred BiH tek stoji prijem u akcioni plan za članstvo. To je, znači, šestostepeni, odnosno šestofazni program koji je praktično tek ulazak u NATO. Sve dosada je bio partnerski odnos. Kroz tih šest faza posmatraju se sve vrste reformi i promjena - od političkih do ekonomskih, naravno uključujući i odbrambene, ali su i druge isto tako važne. U suštini, tek kad se dostignu određene mogućnosti, određeni standardi, onda predstoji prijem BiH u NATO.“
Pored dobrih bezbjednosnih strana, ove integracije donose i izuzetne ekonomske koristi, objašnjava zamjenik ministra odbrane BiH:
„Koja se, prije svega, ogleda u postojanju bezbjednog okruženja i za investicije, za nova ulaganja i popravljanje opšteg imidža zemlje. I u pravilu, u svim zemljama koje su išle tim putem bio je vidljiv ekonomski napredak nakon toga, pogotovu uzimajući u obzir da nama vrlo brzo nakon članstva u NATO-u slijedi članstvo u EU - i to su dva procesa koja praktično ovdje idu paralelno.“
Jedan od političkih uslova koji BiH treba ispuniti prije pristupanje Alijansi je i puna saradnja sa Haškim tribunalom, kaže Fleming:
„To će biti navedeno i u individualnom partnerskom akcionom planu, kao i u akcionom planu za punopravno članstvo. Treba imati u vidu da ulazak u NATO ne znači samo reformu odbrane. To jeste ključ, ali BiH treba ispuniti i sve ostale uslove na tom putu.“
Prema riječima Crnadka, saradnja sa Haškim tribunalom nije više toliko problematično pitanje:
„Mislim da se BiH već neko duže vrijeme vrlo jasno prepoznaje kao neko ko je na polju saradnje sa Haškim tribunalom ispunio očekivanje i tu nema nikakvih posebnih, novih očekivanja ili uslovljavanja.“
Za razliku od nekih zemalja u kojima su se prije ulaska u NATO savez o tome morali izjasniti i građani na referendumu, takva obaveza, prema Ustavu BiH, ne postoji, kaže Crnadak:
„Što se tiče NATO-a, on također nema standarde za to. Dakle, ni sa njihove strane mi nećemo imati obavezu provedbe referenduma. Međutim, NATO hoće insitirati na tome da podrška u zemlji - partneru, koja hoće da postane punopravan član, bude vidljivo postojeća i da bude vidljivo natpolovična, i da ona bude mjerljiva.“
Zbog toga će u narednom periodu biti posvećena mnogo veća pažnja informisanju javnosti i stvaranju pozitivnog stava građana o ulasku u NATO, posebno u RS-u s obzirom na noviju istoriju, zaključuje Crnadak.
