RSE: Kako komentarišete izbor Filipa Vujanovića na mjesto Predsjednika Crne Gore? Da li je on poželjno rješenje s aspekta američkih interesa u Crnoj Gori?
Mur: Hvala na tom pitanju zato što sam imao priliku da obiđem više biračkih mjesta u nedjelju na dan izbora i imam više zapažanja koja bih želio da podijelim sa vama i vašim slušaocima, a bih prvo želio da čestitam građanima Crne Gore na ovim mirnim i demokratskim izborima. Bio sam veoma impresioniran posvećenošću i profesionalnošću članova biračkih odbora i visokom izlaznošću birača, a drugo, mislim da bi bilo prikladno da pohvalim i sve kandidate. Ja mislim da su svi vodili mnogo dinamične i energične kampanje, oni su proputovali čitavom zemljom, oni su se susreli sa hiljadama građana i u neku ruku to me podsjeća na američke političke kampanje. A treće, naravno, mislim da bi bilo poželjno i potrebno da čestitam i predsjedniku Vujanoviću. Što se tiče vašeg konkretnog pitanja, s obzirom da su naše dvije države uspjele da izgrade jake, partnerske odnose tokom proteklih godina, odnosno za vrijeme njegovog prvog mandata, ja sam optimista i za dalji razvoj naših bilateralnih odnosa.
RSE: Koje su najznačajnije unutrašnje slabosti Crne Gore?
Mur: Ja bih ih prije nazvao izazovima nego slabostima. To govorim na osnovu svojih iskustava na ovom regionu. Proveo sam lavovski dio svoje karijere na Balkanu i jugoistočnoj Evropi i po mom mišljenju izazovi sa kojima se suočava Crna Gora su slični izazovima sa kojima su suočene i druge zemlje na ovom području a to su sprovođenje teških ekonomskih i političkih reformi, borba protiv korupcije i kriminala, otvaranje radnih mjesta i stvaranje prosperiteta, ali bih dodao da postoji bar jedan specifičan izazov u Crnoj Gori, radi se o takozvanom jazu između sjevera i juga, i po mom mišljenju i na osnovu mojih opservacija taj jaz stvarno postoji. Mislim da je političkog i ekonomskog, čak i demografskog karaktera i mislim da će biti u interesu Crne Gore da se taj jaz premosti ili se barem smanji i ponosim se tim što je moja Vlada najavila da će pokrenuti ove godine jedan novi program pomoći u iznosu od 10 do 15 miliona dolara sa ciljem da potpomognemo premošćavanje tog jaza.
RSE: Zemlje regiona su različito reagovale na proglašenje nezavisnosti Kosova, za razliku od ostalih Bosna, Makedonije i Crna Gora nijesu priznale nezavisnost. Kako ocjenjujete tu činjenicu i imate li razumijevanja za stav Crne Gore da se u ovom momentu ne određuje po tom pitanju?
Mur: To je vrlo aktuelno pitanje. Ja sam izjavio u više navrata da moja vlada razumije delikatnost ovog pitanja za Crnu Goru. Mi razumijemo da ovdje žive i Albanci i Srbi i razumijemo da bi vaša vlada željela da ima odlične odnose i sa Kosovom i sa Srbijom. Znamo da je to teško pitanje, ali ja sam isto tako izjavio više puta da se moja država nada da će Crna Gora uskladiti svoj stav sa stavovima svojih euroatlantskih partnera zato što smatramo da će to biti i u interesu Crne Gore i svih zemalja u ovom regionu.
RSE: Kako je čitava ova situacija oko Kosova, koje je imalo eksplicitnu podršku Sjedinjenih Država za proglašenje nezavisnosti, uticala na imidž SAD-a u svijetu, a posredno i na odnos prema NATO intergracijama, s obzirom na vodeću ulogu Amerike u tom procesu?
Mur: Srećan sam što ste postavili to pitanje zato što ja mislim da bi bila greška da se ovo pitanje protumači kao neko američko pitanje, neki američki problem. Istina je da mi vjerujemo da će nezavisnost Kosova donijeti stabilnost i mir ovom regionu, to jeste istina, a nijesmi mi jedini. Da ne zaboravimo da su se do sada dvije trećine država članica Evropske unije složile sa nama, odnosno da su priznale nezavisno Kosovo. Tri četvrtine država članica NATO-a su priznale nezavisno Kosovo, tri države koje se graniče sa Srbijom su priznale nezavisno Kosovo, tako da po mom mišljenju ovo nije američki neki problem i status Kosova će uticati više na bezbjednost ovog regiona i Evrope. Pitali ste kako će to uticati na naš imidž ili na NATO integraciju. Stvarno vjerujem da to neće u velikom mjeri uticati na proces integracija. Mislim da su zemlje ovog regiona, sa mogućim izuzetkom Srbije, došle do zaključka da ne postoji bolja alternativa od euroatlantskih integracija i mislim da je samit u Bukureštu donio istorijske odluke i mislim da će taj samit vjerovatno ubrzati procese euroatlantskih integracija.
