Oglasio se i pokret Zelenih, koji namjerava pokrenuti anti-nuklearnu kampanju, a za svibanj najavljuju i okrugli stol, na kojem će, uz Zelene iz Hrvatske, sudjelovati i organizacije za zaštitu prirode iz Srbije, Mađarske i Austrije.
Hrvatska je još u bivšoj državi potrošila oko 30 milijuna dolara za pripremne istraživačke radove oko lokacije dunavske nuklearke kraj Erduta, u neposrednoj blizini Osijeka. No, zbog tragedije u Černobilu, donesen je moratorij na izgradnju nuklearki, od kojeg se sada odustaje. Hrvatska planira izgradnju nuklearke koja bi imala snagu od četiri tisuće megawata, a o kolikoj se količini struje radi najbolje ilustrira podatak da je ukupna trenutačna proizvodnja struje u Hrvatskoj ispod te vrijednosti.
Hrvatska je još u bivšoj državi potrošila oko 30 milijuna dolara za pripremne istraživačke radove oko lokacije dunavske nuklearke kraj Erduta, u neposrednoj blizini Osijeka. No, zbog tragedije u Černobilu, donesen je moratorij na izgradnju nuklearki, od kojeg se sada odustaje. Hrvatska planira izgradnju nuklearke koja bi imala snagu od četiri tisuće megawata, a o kolikoj se količini struje radi najbolje ilustrira podatak da je ukupna trenutačna proizvodnja struje u Hrvatskoj ispod te vrijednosti.
Načelnik općine Erdut, Jovan Jelić, kaže kako je raspoloženje mještana prema toj ideji podijeljeno:
"Kod građana sa kojima sam svakodnevno u kontaktu i od kojih primam određena razmišljanja o svemu, pa i o ovome, postoji jedna podijeljenost. Kod nekih postoji strah od nepoznatog, koliko je to sigurno, kolika je to opasnost po ljude, po imovinu, po poljoprivredu, po vinogradarstvo. Ima i onih koji shvaćaju da taj projekt treba da donese nekakva sredstva kroz rentu i zapošljavanje, pa prema toma treba da doprinese značajnijem razvoju ovog kraja."
No, problem je u tome što se općina Erdut namjerava razvijati kao poljoprivredno i turističko područje, čemu izgradnja nuklearke svakako nije saveznik. Mještani Erduta, s kojima smo o tome razgovarali, Željko Kamenar i Dragan Dokić, kažu da je prva pomisao ljudi na svako spominjanje nuklearke – Černobil.
"Ljudi su podijeljeni. Neki na to gledaju kroz materijalnu i financijsku dobit za području naše općine i smatraju da bi to bilo dobro. Određena grupacija ljudi su malo skeptici i imaju malo dozu opreza i straha pošto imaju predodžbu lošeg događanja na Černobilu."
"Pretpostavljam da je to neki iracionalni strah od nečega nepoznatog, s čim se ljudi ranije nisu sreli, zbog toga što im je slika nuklearne elektrane Černobil. Mislim da ako se ona bude gradila po nekim evropskim standardima, da će ona biti samo jedna prednost ovog kraja."
Moguća izgradnja nuklearke na Dunavu, osim otpora lokalnog stanovništva i najavljene anti-nuklerane kampanje Zelenih, ima još jedan problem – blizinu granice s Republikom Srbijom. Nuklearka bi trebala biti izgrađena samo nekoliko stotina metara od Srbije, na drugoj strani Dunava. Načelnik općine Erdut, Jovan Jelić, kaže kako imaju dobru suradnju sa susjednim općinama u Vojvodini, no kako o nuklearki s njima još nisu razgovarali:
"Kontaktirali smo sve naše susjedne općine u Hrvatskoj, ali u posljednje vrijeme nemam informaciju od kolega preko granice, da li oni nešto znaju o tome i kakva su njihova razmišljanja o nuklearki."
I Ljiljanka Mitoš, glavna urednica Alerta, nezavisnog web portala za okoliš, upozorava na činjenicu da će moguća izgradnja nuklearke na predviđenoj lokaciji izazvati prosvjede, ne samo Zelenih u Hrvatskoj, već i u susjednim zemljama, prije svega Srbiji:
"Razgovarali smo sa Vojvođanima, sa novinarima iz Apatina. Oni nemaju nikakve informacije i o tome znaju samo iz naših medija. Svakako da su oni zainteresirani za anti-nuklearnu kampanji jer ne žele nuklearku na svojoj granici. Ne samo da je ne žele na svojoj granici, već su postavili zanimljivo pitanje – Čija će to biti nuklearka? Bit će na teritoriji Hrvatske, a koristit će Dunav."
Iako neslužbeno i vrlo oprezno u stručnim krugovima u Hrvatskoj može se čuti i ideja kako bi problem blizine potencijalne nuklearke na Dunavu sa Srbijom mogao biti riješen tako da te dvije zemlje uđu u zajednički projekt njene izgradnje. No, to je zamisao o kojoj neće odlučiti struka – već politika.
