Sudovi Bosne i Hercegovine su prosto zatrpani neriješenim predmetima koji se prenose iz godine u godinu. Donedavno, bilo ih je 1.900.000, a sada, kako ističe ministar pravde BiH Bariša Čolak, ima ih više od 2.000.000:
«U strukturi tih neriješenih predmeta najveći postotak, 56%, otpada na komunalne predmete. Iza toga dolaze prekršajni predmeti, nekih 20%, i parnični predmeti negdje 8% itd.»
Najveće opterećenje za sudove predstavljaju tužbe za neizmirene komunalne usluge. Tako u Općinskom sudu u Sarajevu od skoro 1.000.000 neriješenih predmeta, čak 80% je iz ove oblasti. Formirana su dva posebna Odjeljenja za komunalne predmete, na kojima rade isključivo stručni saradnici umjesto sudija, ali, kako kaže predsjednik Suda Goran Salihović, to nije rješenje. Veliki broj tužbi za neizmirene obaveze nije samo problem za pravosuđe, naglašava Salihović:
«Jedan komunalni predmet od 2 KM, možda 80% predmeta je do 20 KM, košta državu 75 KM. Mi u Sarajevu, u Opštinskom sudu, imamo 830.000 predmeta, puta 75, to je nekih 66,000.000 KM. Nađite mi državu na svijetu kojoj je to jeftino i koja tako baca svoje pare. Ne radi se o neradu sudova i neažurnosti. Radi se o tome da se ovdje čuva socijalni mir preko leđa sudova. Ovo je socijalni problem - neplaćanje tih računa.»
Broj tzv. komunalnih predmeta u Republici Srpskoj znatno je manji u odnosu na Federaciju. Od ukupnog zaostatka, na RS otpada svega 10%, a 90% na Federaciju. Osnovni Sud u Banja Luci ima 78.000 neriješenih predmeta, a 25% se odnosi na neplaćene komunalne usluge, kaže predsjednik ovog Suda, Milan Tegeltija:
«Sudovi kao institucija nisu kreirani ni koncipirani da rade po predmetima velikih obima a male vrijednosti. Definitivno, sudovi ne mogu da barataju tako velikim ciframa kojima su predmeti potraživanja 10, 20 do 50 KM. To su zaista jako mala potraživanja da biste angažovali čitav državni, sudski aparat. Za jedan komunalni predmet mora se angažovati sudija, stručni saradnik, radnik, resursi, na isti način kao što se angažuje za rješavanje predmeta od 20,000.000 KM.»
U okviru projekta reforme pravosuđa u BiH, napravljen je Akcioni plan za rješavanje zaostalih predmeta u sudovima BiH. Taj plan podrazumijeva učešće svih ministarstava pravde, kaže ministar Čolak:
«Pored formiranja ili utemeljenja ovog koordinacijskog tijela, formirat ćemo stručne skupine, posebno za neke od ovih predmeta, kao što su izvršni referat, komunalni predmeti, parnični referat itd, pa ćemo vidjeti koje su najoptimalnine mogućnosti rješavanja ovih predmeta. Postoje različita promišljanja. Jedno od njih je da se ovi predmeti izmjeste iz Suda i daju jednoj ili više agencija koje bi radile na tom polju. Mišljenja sam da bi naše sudove trebalo i osloboditi ovakvih vrsta predmeta. Ovakvo stanje je neizdrživo, jer ako se ne bi ništa činilo, broj ovih predmeta bi se stalno povećavao, a sudovi trenutno nisu u stanju ni zavesti te predmete, a ne da ih riješe.»
Pitanje komunalnih potraživanja može se riješiti van sudske prakse, podsjeća Tegeltija:
«Mislim da je BiH uvođenjem službe notarijata dobila jedan snažan mehanizam koji i treba da iskoristi, da bi svi imali profit - i građani, na način da bi sudovi bili rasterećeni tih problema i da bi se mogli posvetiti njihovim pravim tužbama, pravim problemima koje imaju u sudu, zbog čega sudovi postoje. S druge strane, notari bi taj posao odrađivali za novčanu naknadu, pa bi vjerovatno smanjili i prilive. To je rješenje za koje mislim da može da bude jedna alternativa. Mislim da je trenutno to notarska služba i uspostavila i da je to najbolje i najbrže rješenje.»
Kako građani ocjenjuju rad sudova?
«Vrlo loše. Loše. Blage kazne. Neredovno rješavaju te probleme.»
«Sudovi k'o sudovi. Trenutno su jako zatrpani. Spori su.»
»Spori su i nisu efikasni. Mito. To nije ništa novo. To je već dugo tako. Sve je to politika. Ja se baš politikom ne volim baviti.»
"Sudovi trenutno samo vegetiraju.»
Akcionim planom predviđeno je i upošljavanje stručnog osoblja koje bi radilo samo na rješavanju zaostalih predmeta. Tako bi se sudije mogle posvetiti slučajevima zbog kojih sudovi i postoje.