Za člana Predsjedništva BiH Nebojšu Radmanovića tim činom, Bilt je promijenio Dejtonski sporazum. Radmanović navodi kako su ovlaštenja visokog predstavnika u BiH isključivo vezana za tumačenje Ustava, a ne za njegovu promjenu. U OHR-u ne spore da je Bilt izvršio ispravku tipografske greške, ali i da se takve situacije ne bi dešavale da je do sada Dejtonski mirovni sporazum preveden na jezike konstitutivnih naroda, što je bila zadaća Predsjedništva.
Bosna i Hercegovina je vjerovatno jedina zemlja u svijetu čiji Ustav nije na jezicima naroda koji u njoj žive, već na engleskom i francuskom jeziku. Od kada je donesen, prije dvanaest godina, osim što nije preveden, nije ni potvrđen u Parlamentu BiH. U dosadašnjoj praksi, Ustav je tumačio visoki predstavnik u zemlji. Međutim, prije nekoliko dana, član kolektivnog šefa države Nebojša Radmanović zatražio je tumačenje poslovnika o radu te institucije u originalnoj verziji Dejtonskog sporazuma. Tada se saznalo da originalne verzije nema, te da je bivši visoki predstavnik u BiH, Karl Bilt, 1996. godine izvršio ispravku tipografske greške.
Bosna i Hercegovina je vjerovatno jedina zemlja u svijetu čiji Ustav nije na jezicima naroda koji u njoj žive, već na engleskom i francuskom jeziku. Od kada je donesen, prije dvanaest godina, osim što nije preveden, nije ni potvrđen u Parlamentu BiH. U dosadašnjoj praksi, Ustav je tumačio visoki predstavnik u zemlji. Međutim, prije nekoliko dana, član kolektivnog šefa države Nebojša Radmanović zatražio je tumačenje poslovnika o radu te institucije u originalnoj verziji Dejtonskog sporazuma. Tada se saznalo da originalne verzije nema, te da je bivši visoki predstavnik u BiH, Karl Bilt, 1996. godine izvršio ispravku tipografske greške.
Radmanović je ustvrdio kako da je Bilt tim činom promijenio Dejtonski sporazum. Šef njegovog kabineta Miroslav Vujičić kaže:
«Nijedan međunarodni ugovor se ne može ispraviti bez njegovih potpisnica. Svi vrlo dobro znamo ko je potpisao Dejtonski mirovni sporazum, tako da OHR ne može ispravljati jedan međunarodni ugovor."
Nakon Radmanovićevih tvrdnji, uslijedila je reakcija OHR-a. U toj međunarodnoj instituciji ne spore da je Bilt izvršio ispravku tipografske greške 7.12.1996., ali ni da se tadašnje Predsjedništvo BiH nije protivilo toj korekciji. Isto pitanje, kaže portparol Mario Brkić, pokrenuto je i 2002., ali ni tadašnji saziv kolektivnog šefa države nije se tome protivio:
«Ne možemo reći kako je u zadnjim danima pregovora u Dejtonu mogla biti načinjena ova tehnička greška. Moj konačni komentar, što se tiče ove teme, jeste da se moguća konfuzija do koje je dovela ova tipografska greška mogla izbjeći da je Predsjedništvo BiH dalo da se uradi prevod Dejtonskog mirovnog sporazuma u skladu sa kriterijima navedenim u sporazumu, za utvrđivanje tekstova Aneksa na opći okvirni sporazum za mir u BiH na bosanskom, hrvatskom i srpskim jeziku.»
Za razliku od Radmanovićevih tvrdnji, drugi član Predsjedništva BiH, Haris Silajdžić se slaže sa stavom OHR-a:
«Ja se slažem sa ovim objašnjenjem. Međutim, gospodin Radmanović je i danas imao neke primjedbe.»
Profesor ustavnog prava iz Banje Luke Miroslav Mikeš kaže da je pitanje da li je bivši visoki predstavnik Karl Bilt tipografsku grešku, ako je postojala, promijenio po prethodnoj konsulataciji sa predstavnicima zemalja kod kojih se nalaze originalni tekstovi sporazuma, odnosno u Parizu i Dejtonu:
«U suštini mislim da je gospodin Radmanović potpuno u pravu u dijelu u kojem je rekao da je svaki visoki predstavnik konačni autoritet da tumači civilni sporazum, znači, on ne može da ga mijenja niti da ispravlja greške ni bilo šta drugo, nego da ga tumači na način koji on smatra da bi bio korektan. Ako je on sam u dilemi koji je tekst gramatički, logički i jezički ili na bilo koji drugi način ispravan, onda je svakako trebao da traži konsultacije ili da se uvjeri na mjestu gdje postoje originalni tekstovi dokumenata koje su potpisali gospoda Izetbegović, Milošević, Tuđman, u prisustvu predstavnika zemalja Kontakt grupe.»
Za razliku od Mikeša, profesor ustavnog prava u Sarajevu Ćazim Sadiković, koji ima originalnu verziju Dejtonskog sporazuma na francuskom jeziku, kaže:
«Čitam ovu verziju koja je originalna, oficijelna i koja nema nikakve tipografske greške. Prema tome, ako je tamo u engleskom tekstu to i bilo, mislim da je visoki predstavnik mogao, s obzirom na važnost, kompleksnost i vitalni značaj svoje funkcije, da uradi tu malu ispravku, s obzirom na okolnost da može i da tumači i, naravno, primjenjuje ovaj Dejtonski sporazum.»
Na naše pitanje da li se situacije po pitanju tumačenja ne bi ponavljale da je Ustav preveden, Mikeš i Sadiković odgovaraju:
Mikeš: «Ako to već nisu uradili, onda bi bilo sasvim logično da je neko preveo i da je neko, ko je za to ovlašten ispred tih pet zemalja Kontakt grupe, verifikovao autentični tekst. Dovoljna je jedna mala greška ili namjera, da potpuno promijeni smisao, a da koncept države bude izmijenjen, sve pozivom na neku potencijalnu grešku.»
Sadiković: «Činjenica da nije preveden, ništa ne znači u pogledu primjene samog Ustava. Ništa, ama baš ništa suštinski ne znači. To na kojem jeziku je Ustav objavljen ima jedan tehnički karakter.»
Profesor Sadiković ocjenjuje kako nije problem u tome što je Bilt ispravio tipografsku grešku, već u tome da je u Dejtonskom sporazumu napravljena greška što su Predsjedništvu BiH date veće ovlasti nego bh. Vladi, što je presedan u istoriji.